Analitičari Privredne banke Zagreb na razini ove godini procjenjuju da će se godišnji rast kredita kretati oko 3 posto, a depozita do 2,5 posto
ZAGREB U hrvatskom bankarskom sektoru prva četiri mjeseca ove godine obilježena su stagnacijom kreditnog portfelja i padom depozita, posebice poduzeća, a analitičari Privredne banke Zagreb u svojim najnovijim Tjednim analizama na razini ove godini procjenjuju da će se godišnji rast kredita kretati oko 3 posto, a depozita do 2,5 posto.
Pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke navode kako su krajem travnja ukupni krediti iznosili 291 milijardu kuna i bili viši za 0,5 posto u usporedbi s krajem 2011.(+4,1 posto na godišnjoj razini), a njihov rast je pretežito rezultat zaduživanja središnje države.
Naime, pojašnjavaju, krediti poduzećima pali su za 0,6 posto u odnosu na prosinac prošle godine (+6,5 posto na godišnjoj razini), krediti stanovništvu ostvarili su 0,3 postotni pad u usporedbi s krajem protekle godine (+2,2 posto na godišnjoj razini), što ukazuje na to da se proces razduživanja nastavlja.
Krediti središnjoj državi povećani su pak za 7,8 posto (+5,8 posto na godišnjoj razini).Istodobno, ukupni su depoziti sniženi za 1,8 posto (+2,9 posto na godišnjoj razini), pri čemu su depoziti poduzeća pali za visokih 12,5 posto (-8,9 posto na godišnjoj razini).
Ovi podaci ne začuđuju s obzirom da su tvrtke izložene teškom teretu slabljenja aktivnosti, sužene likvidnosti te restrukturiranja, a povećan je i broj otvorenih stečajeva, napominje Ana Lokin.
Dodaje kako se pad depozita poduzeća početkom godine može, uz sve navedeno, pripisati i izmjenama poreznog zakona kojima je uvedeno oporezivanje dividendi po stopi od 12 posto od ožujka ove godine.
Navodi kako su depoziti građana krajem travnja bili viši za 0,7 posto naspram kraja 2011. (+6,1 posto na godišnjoj razini), što najvećim dijelom proizlazi iz pripisa kamata na štednju.
Napominje i da godišnje stope kretanja kredita i depozita djelomično dovode u zabludu, kao i u prethodnoj godini, zbog slabljenja kune koje je nominalno povećalo travanjske godišnje stope za 1,5-2,5 postotna boda (potonje, međutim, nije znatno utjecalo na usporedbe travnja 2012. s krajem 2011.).
