Općinski sudovi ove su godine primili 5.643 nova radna spora, a najveći broj pokrenut je kako bi se utužila neisplaćena materijalna prava radnika. Petina svih radnih sporova ipak se vodi duže od tri, odnosno duže od pet godina
ZAGREB Općinski sudovi u zemlji u prvih pet mjeseci ove godine primili su 5.643 nova radna spora, a najveći broj sporova pokrenut je kako bi se utužila neisplaćena materijalna prava radnika. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, trenutno se pred svim sudovima u zemlji vodi ukupno 18.132 predmeta radnih sporova, a najveći broj sporova vodi se na specijaliziranom Općinskom sudu za radne sporove koji je od početka godine počeo djelovati u Zagrebu.
Ukupno je riječ o 7.433 predmeta od kojih je većina preuzeta početkom rada suda s obzirom da je u petomjesečnom radu taj sud zaprimio 1.872 nova predmeta. Istovremeno, riješena su 1.954 predmeta. Lani su, pak, svi općinski sudovi zaprimili 27.256 radna spora, a riješeno ih je 24.312.
Postupci
O uspješnosti radnog suda, odnosno skraćivanju rokova u kojima se radni sporovi zaključe s obzirom na kratak rok njegova djelovanja teško je govoriti. No, u resornom ministarstvu navode kako se dvije trećine radnih sporova u prvostupanjskom postupku riješi u roku od jedne do tri godine. Oko petina svih radnih sporova, međutim, vodi se duže od tri, odnosno duže od pet godina.
Ugovorena, a neisplaćena materijalna radna prava temeljem kolektivnog ugovora trenutno se utužuju u 2.998 slučaja, dok se 47 sporova vodi zbog neispunjavanja ostalih prava iz kolektivnog ugovora. Zbog isplate materijalnih davanja radnicima i naknade štete aktivno je gotovo 8,5 tisuća sporova, dok u 2.769 slučajeva radnici sudski putem pokušavaju osigurati svoja prava nakon što su prestali i raditi. Naime, taj se broj sporova odnosi na postupke pokrenute zbog prestanka radnog odnosa, otkaza, ali i zbog utvrđivanja radnog odnosa.
Zbog diskriminacije se trenutno vodi preko stotinu sporova, dok je mobing na radnom mjestu predmet 56 aktivnih sudskih predmeta.
Blokirani računi
Zanimljivo je, međutim, da se u statistici radnih sporova u Hrvatskoj vode i ovrhe. Međutim, nije riječ o ovrhama koje proizlaze iz nepoštivanja odredbi radnog odnosa, već onoj u zadnje vrijeme aktualnijoj temi neplaćanja.
Ovih dana Financijska agencija (Fina) trebala bi objaviti nove podatke o neizvršenim osnovama za plaćanje u zemlji kada je riječ o svim poslovnim subjektima, ali i građanima. Zadnji podaci kazuju kako je u ožujku zbog ovrha kao posljedica neplaćanja financijskih obaveza bilo blokirano 212.317 građana koji su ukupno dugovali 13,08 milijardi kuna. Ukupan broj blokiranih računa građana kao i njihovih dugovanja, prema zadnjim podacima, lagano je pao na mjesečnoj razini. No, pitanje je što će se događati u idućim mjesecima s obzirom da se ekonomski trendovi ne mijenjaju i sve više i više građana živi na dug.