Europska dužnička kriza se produbljuje: Grčka je sve bliže izlasku¸iz eurozone, a Španjolska će, sve je izglednije, morati zatražiti međunarodnu pomoć. Zemlja je u dubokoj recesiji, a njezin bankarski sustav opterećen je lošim kreditima, dok vlada istodobno nastoji smanjiti proračunski manjak. kako bi pomogla bankama, ta članica eurozone kani izdati novu emisiju obveznica, a ulagači se boje da bi cijena novog zaduživanja mogla biti previsoka. 

Već prošlog tjedna prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice skočili su iznad 6,6 posto, najvišu razinu od priključenja te zemlje eurozoni. To je opasno blizu 7 posto, točki na kojoj su Grčka, Irska i Portugal morali zatražiti mešunarodnu financijsku pomoć. 

Ekonomski analitičari upozoravaju da bi međunarodna pomoć za spašavanje Španjolske i njezinog bankarskog sustava morala biti znatno veća nego za Grčku.

Zbog takve situacije i euro pada već peti tjedan za redom. Ulagači se, naime, boje da Španjolska sama neće moći riješiti svoje probleme. 

Guverner španjolske središnje banke, koji se povlači s dužnosti prije isteka mandata, upozorio je prošloga tjedna da Madrid neće spustiti proračunski manjak na zacrtanu razinu u ovoj godini.

Ulagače zabrinjavaju i golemi gubici španjolskih banaka, zbog kojih Španjolci pojačano izvlače novac iz zemlje. U ožujku je iz Španjolske u inozemstvo poslano neto 66,2 milijarde eura, što je najveći iznos od početka vođenja tih statističkih podataka u 1990-im godinama. Analitičari kažu da ova španjolska bankovna kriza ima potencijala razbiti eurozonu neovisno o ishodu grčkih izbora te da su izgledi za euro vrlo pesimistični. 

Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,6 posto, na 1,2435 dolara. U petak je u jednom trenutku, po prvi puta od srpnja 2010. godine, zaronila ispod razine od 1,23 dolara, na 1,2286 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura potonuo je 2,7 posto, na 96,98 jena. U jednom je trenutku u petak zaronio na samo 95,81 jena, najnižu razinu u 11 i pol godina.

Pritiske na jedinstvenu europsku valutu nakratko su tek ublažile preporuke Europske komisije da bi eurozona trebala ići u smjeru izravne dokapitalizacije banaka uz pomoć trajnog fonda za spašavanja članica eurozone koje je zadesila kriza. Bruxelles je pozvao zemlje članice da krenu u smjeru »bankovne unije« i da razmotre izdavanje euroobveznica, što su mjere koje bi ublažile krize u perifernim članicama eurozone, ali im se neke članice, uključujući Njemačku, oštro protive.

S druge strane, zbog strahovanja da će usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava izazvati pad potražnje, u petak je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku potonula na 83,04 dolara po barelu, najnižu razinu u 16 mjeseci.