Nikolić priseže 31. svibnja

Kohabitacija u SrbijI: usporavanje reformi ili put prema političkoj stabilnosti?

Bojana Oprijan Ilić



BEOGRAD Novoizabrani predsjednik Srbije Tomislav Nikolić položit će prisegu pred parlamentom u četvrtak 31. svibnja, a inauguracija je planirana za 11. lipnja. Boris Tadić će se pak, sada je i sasvim sigurno, preseliti iz kabineta šefa države u fotelju premijera Srbije. Njih dvojica su se sastali u ponedjeljak u zgradi Predsjedništva Srbije i kako je službeno formulirano, razgovarali o budućnosti Srbije. Kasnije se tom razgovoru pridružio i Ivica Dačić.    


Bivši predsjednik Srbije tvrdi kako sa svojim nasljednikom nije razgovarao »samo o prijenosu nadležnosti već i o funkcioniranju institucija u Srbiji«, dok je aktualni predsjednik Nikolić siguran kako »građani Srbije sada sa više optimizma mogu gledati u političku stabilnost Srbije u budućnosti«. Kako saznajemo, već u ponedjeljak su započeli razgovori o budućoj vladi, a Ivica Dačić je najavio da će prve teme biti – pitanja koja se tiču socijalne politike i ekonomije, a tek onda kadrovska rješenja. Iz Nikolićevog SNS za sada nema službenih komentara o odluci DS da u prvi plan za premijersko mjesto istakne Tadić, nakon što je na predsjedničkim izborima poražen od lidera naprednjaka. Tom je odlukom Nikolićev SNS od pobjednika na izborima postao – oporbena stranka jer očito nema koalicijski kapacitet za formiranje parlamentarne većine koja bi podržala formiranje njegove vlade. 


    Boris Tadić je nakon trosatnog sastanka šireg Predsjedništva Demokratske stranke u nedjelju navečer, odlučio prihvatiti mjesto premijera. Nije sretan zbog kohabitacije jer je po njemu ona negativna posljedica demokracije, no tako su građani odlučili – dali su većinu mandata dosadašnjoj koaliciji i povjerenje novom predsedniku Republike. Na upit kako će surađivati sa Tomislavom Nikolićem i hoće li biti usklađena njihova politika u vezi sa Kosovom, Tadić je odgovorio da su njih dvojica različite političke ličnosti u svakom smislu, i po biografijama, i po životima, i po političkim stavovima.   


»Poštujem činjenicu da je Tomislav Nikolić pobjedio i da je osoba najvišeg legitimiteta kao izabrani predsjednik Republike. Surađivat ćemo u skladu sa Ustavom i zakonima. On je više puta naglasio da dijalog s Prištinom ne trebaju voditi vladini činovnici već da to mora raditi predsjednik Srbije. Potpuno uvažavam taj zahtjev i očekujem da Nikolić preuzme svoju odgovornost. Predsjednik Republike je po Ustavu zadužen i za očuvanje integriteta zemlje«, naglasio je Tadić.Na pitanje hoće li  u novoj vladi biti mjesta za LDP Čedomira Jovanovića Tadić je rekao da partnere traži oko »jasne proeuropske politike kojom će se braniti i legitimni nacionalni interesi i srpski narod na Kosovu, koja jedina može funkcionirati. Nadam se da ćemo pronaći partnere za takvu politiku u LDP, URS, među strankama manjina«, konstatirao je Tadić.

 Pošto je u Srbiji u ponedjeljak postalo očito da bi novi srbijanski premijer mogao biti predsjednik Demokratske stranke (DS) i bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić, u srbijanskoj javnosti aktualizirana je tema stabilnosti institucija i raspodjele vlasti između predsjednika i premijera, to jest vlade. Kohabitacija novoizabranog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića s novom vladom, koju bi mogle voditi Demokratska stranka Borisa Tadića i Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića, pitanje je kojem se daje posebna pozornost, posebice pošto je Tadić objavio kako je spreman preuzeti premijersku dužnost.


Značenje pitanja kohabitacije pojačava i to što su u predizbornoj utrci kritičari i protivnici, a ponajprije Nikolić, prozivali Tadića za kršenje ustava jer je u protekla dva mandata istodobno bio i predsjednik države i predsjednik DS-a, te da je zahvaljujući tome imao velik utjecaj na vladu i da se za sve pitao on, a ne premijer Mirko Cvetković, kojega je na tu dužnost postavio DS. Otkako je Nikolić izabran za predsjednika Srbije, ocjene analitičara kreću se od onih da bi kohabitacija mogla usporiti reforme u Srbiji i njezine europske integracije i negativno se odraziti na odnose Srbije sa susjednim zemljama do ocjena da bi Nikolić i Tadićeva vlada mogli dobro surađivati i pridonijeti političkoj stabilnosti u Srbiji. 


Po ustavu Srbije, u ovlasti srbijanskog predsjednika jest predstavljanje države u zemlji i inozemstvu, proglašavanje zakona, predlaganje parlamentu kandidata za premijera, predlaganje nositelja dužnosti, postavljanje i opoziv veleposlanika, primanje pisama s akreditacijama i opozivima diplomatskih predstavnika te odlučivanje o pomilovanjima i odlikovanjima Osim upozoravanja na opasnost od tzv. »personalizacije vlasti«, srbijanska stručna javnost proteklih je dana podsjećala na vladavinu negdašnjega srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je svoju moć uspijevao zadržati na svakoj novoj dužnosti, a središte moći uvijek se selilo s njime.


Isticano je da Nikolić, kao predsjednik kojega je predložila oporbena Srpska napredna stranka, nema izvršnu vlast, te kako je dobro što će, uz nevladine organizacije i manjine u parlamentu, nadzirati rad srbijanske vlade koju će vjerojatno, kao i do sada, voditi Tadićev DS i Dačićev SPS. 


Novoizabrani srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić u ponedjeljak su razgovarali o primopredaji dužnosti, a poslije toga novinarima su izjavili kako je važno da se institucije vlasti utemelje što prije. Najavljujući zajednički rad na rješavanju problema građana, poručili kako je s tim u vezi važno što prije utemeljiti institucije te početi s radom na svim važnim državnim pitanjima