RIJEKA Brzom i savršeno uigranom akcijom brojnih medicinskih ekipa Kliničkog bolničkog centra Rijeka, spašen je život 50-godišnjaka koji je prije tri dana u teškoj prometnoj nesreći u Istri zadobio višestruke, po život opasne ozljede. Najopasnija ozljeda koja mu je dijagnosticirana praktički pri samom dolasku u bolnicu je puknuće aorte, najveće arterije u tijelu. 

    Puknuće je u njegovom slučaju išlo od srca pa sve do zdjelice, a problem ovakvih ozljeda koje pripadaju među najčešće uzroke smrti u prometnim nesrećama je njihovo prepoznavanje i dijagnosticiranje, a potom i samo zbrinjavanje. 

    – Cijeli je sustav u ovom je slučaju napravio iskorak. Pacijent je imao višestruke ozljede koje su uključivale ozljede najveće arterije u tijelu. Uz traumatsku ozljedu mozga to je najčešći uzrok smrti u prometnim nesrećama. Ovaj bolesnik je drugačiji jer ima višestruke ozljede unutrašnjih organa i kostiju. Inicijalno je odlično opskrbljen i učinjena je odlična dijagnostika. Puknuće je dijagnosticirano praktički odmah po prijemu u hitni trakt, nakon dvadesetak minuta. Čitavo to vrijeme tekla je stabilizacija pacijenta, a u intenzivnoj je pripremljen da bi četiri sata od prijema bio spreman na ugradnju stenta. U konačnici zajedno s ugradnjom stenta sve je to trajalo nešto više od pet sati što je rekord i za nas, a može se slobodno reći i u svjetskim okvirima – ističe doc. dr. Željko Župan, zamjenik predstojnika Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje koji je sudjelovao u ovom zahvatu.   

Brzinu cijelog zahvata potvrđuje i voditelj sušačkog Hitnog trakta dr. Alen Protić, dodajući da je inicijalno zbrinjavanje pacijenta i sama dijagnostika trajala pola sata, nakon čega je otpremljen u salu. 

    Uz timski rad, pročelnik Kardiološkog laboratorija dr. Željko Plazonić u ovom slučaju ističe istreniranost svojih interventnih kardiologa, ali i spremnost cijelog laboratorija na ovakve hitne zahvate. 

    – U Kardiološkom laboratoriju pokušao sam napraviti organizaciju posla na način da možemo djelovati odmah. Zbog toga uvijek imamo spremno šest dimenzija stentova kako bi se pokrili različiti slučajevi. S ovakvim slučajem još se jednom potvrdio naš cilj, a to je da postanemo centar za aortalne intervencije – kaže Plazonić.

S ozljedama arterija u prometnim nezgodama timovi KBC-u Rijeka u prosjeku se susreću između pet do deset puta godišnje. Dobra dijagnostika ishodišna je točka adekvatnog zbrinjavanja ovakvih pacijenta, a u konačnici i spašavanja njihovih života.  

– Potreban nam je specijalni program za određivanje dijametara aorte. Dimenzija nam je u slučajevima puknuća vrlo bitna i trošimo puno vremena na njezino određivanje. Već dulje vrijeme tražimo sredstva od Primorsko-goranske županije za takav program koji bi uvelike pomogao u ovakvim slučajevima – poručuje Plazonić.