Njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je u ponedjeljak važnost proračunske stege u Europi i rasta koji će se temeljiti na strukturnim reformama, a ne na zaduživanju, nakon izbornog poraza francuskih i grčkih politika koje su se zauzimale za mjere štednje, dodavši da će novog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea u Berlinu dočekati »širom otvorenih ruku«.

Merkel je na francuskim predsjedničkim izborima željela pobjedu bliskog suradnika na europskim pitanjima Nicolasa Sarkozyja, ali je dočekala uspjeh Franocisa Hollandea koji rješavanje krize u eurozoni zagovara poticanjem razvoja umjesto rigorozne štednje kakvu potiče Njemačka. Kancelarka Merkel je poruku Sarkozyju zahvalivši mu na suradnji i ocijenivši da »odgovori koje je Europa pronašla za svoje probleme nose njegov potpis«.

Novoizabranog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea dočekat ćemo »širom otvorenih ruku« kada dođe u posjet Njemačkoj, planiran nakon primopredaje predsjedničke dužnosti, rekla je Merkel na tiskovnoj konferenciji u Berlinu. No bila je nepopustljiva u vezi s europskim proračunskim paktom kojemu Hollande želi dodati poglavlje o rastu.

»O ugovoru o fiskalnoj disciplini ne može se pregovarati«, uporno je isticala konzervativna kancelarka.

»Ne možemo nakon svakih izbora o svemu ponovo pregovarati« jer u takvim okolnostima Europa ne može funkcionirati, kazala je. Ako se o tom ugovoru bude ponovo pregovaralo na zahtjev Francuske, onda bi i »Grčka mogla zatražiti ponovno pregovaranje« o planu štednje koji mora provesti u zamjenu za međunarodnu pomoć, argumentirala je Merkel.U vezi s grčkim izborima koji šalju poruku o svekolikom odbacivanju mjera štednje i na kojima dvije proeuropske stranke nisu dobile većinu, Merkel je priznala da je stanje »teško«. No ponovila je kako je usprkos svemu »iznimno važno nastaviti programe započete u Grčkoj«.

U pogledu Hollandeovih prijedloga o tome da bi u europski fiskalni pakt trebalo ugraditi odredbe o rastu, glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert rekao je ranije na konferenciji za novinare da Njemačka ne želi »rast putem deficita, nego rast putem strukturnih reformi«. To znači da Njemačka želi promicati put koji je sama odabrala i reforme tržišta rada koje je započeo bivši kancelar Gerhard Schroeder, objasnio je. »Rast nije novo pitanje, nego drugi stup naše fiskalne politike i to ne samo od jučer«, dodao je.

U svom pobjedničkom govoru u nedjelju navečer, novoizabrani francuski predsjednik je odmah izrazio spremnost da »europskoj građevini da dimenziju rasta, zapošljavanja, napretka i budućnosti«, a Berlinu i ostalim europskim partnerima poručio je da »štednja više ne može biti sudbina«.

Pobjedu socijalista Francoisa Hollandea na predsjedničkim izborima Turska vidi kao mogućnost za poboljšanje odnosa s Francuskom, čemu se nada i frankofona Afrika očekujući kraj doba »Fransafrike«, a spremnost za dobru suradnju izrazile su Rusija i Kina, prenose u ponedjeljak mediji.

U reakciji na Hollandeovu pobjedu turski premijer Recep Tayyip Erdogan, koji potječe iz stranke islamističkih korijena, izrazio je nadu da će nastupiti promjene u odnosima Ankare i Pariza, piše agencija AFP.

»Nadamo se da će novo razdoblje u Francuskoj biti vrlo različito od prethodnog u tursko-francuskim odnosima« i da će »populističke poruke kakve su se koristile u kampanji« postati prošlost, rekao je Erdogan ciljajući na dosadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji se koristio temama krajnje desnice protiv muslimana i Turaka.

Kemije između Sarkozyja i Erdogana nije bilo, no bolja suradnja Pariza i Ankare ovisi o dva pitanja: genocidu u Armeniji i Europskoj uniji.

Hollande je, međutim, nedavno naznačio da podržava politiku Francuske koja želi da se pokolj nad armenskim narodom za vrijeme Osmanskog Carstva svuda proglasi genocidom čemu se Ankara protivi.

Sarkozy je u petgodišnjem mandatu redovito ponavljao da Turskoj nije mjesto u Europi te analitičari navode da je sustavno blokirao europske pregovore o Turskoj.

Analitičar Hugh Pope (Međunarodna krizna skupina) ocjenjuje kako postoje dobri izgledi da se napetosti smanje jer je Sarkozy odbacivao Tursku »radi unutranjepolitičkih ciljeva«.

Afrika se nada izgradnji zdravijih odnosa s Parizom jer je Hollande obećao da će »prekinuti uhodanu praksu ‘Fransafrike’, sustava utjecaja i tajnih tajnih sporazuma koji su postojali između Pariza i bivših kolonija.

»Nadamo se stvarnoj promjeni odnosa između Francuske i našeg kontinenta prema istinskom partnerstvu jednakih«, ocijenio je predsjednik Nigera Mahamadou Issoufou za list La Liberation.

Sarkozyja su optužili za proces »neokolonijalizma« kada je u govoru 2007. rekao da »se afrički čovjek nije dovoljno upisao u povijest«.

No promjena prirode odnosa koju je Hollande najavio diktirana je i trenutkom: svijet se promijenio i Franuska više ne može Africi igrati ulogu oca, ocjenjuju promatrači.

Pojedini afrički analitičari, kao što je Lecas Atondi Momondjo, politički analitičar za Kongo, pozivaju ipak na oprez. »Ne smije se ni na trenutak pomisliti da će Hollande označiti kraj ‘Fransafrike« iz jednostavnog razloga jer ona nije rođena ni s bivšim predsjednicima Francoisom Mitterrandom, Jacquesom Chiracom niti sa Sarkozyjem«. Ističe da je Parizu »važan kolonijalni pakt« kojim Francuska brani svoje gospodarske interese i svoj diplomatski položaj u Ujedinjenim narodima.

Čestitku na pobjedi Hollandeu je uputio ruski predsjednik Vladimir Putin koji je u ponedjeljak te u poruci izrazio spremnost na suradnju, objavio je Kremlj. »Francuski građani povjerili su vam da vodite zemlju u ovom vrlom teškom i važnom razdoblju, ne samo za Europu već i za međunarodnu zajednicu suočenu s posljedicama gospodarske i financijske krize«, napisao je Putin te izrazio uvjerenost da u doba globalizacije treba pokazati »jedinstvo i suradnju«.

Kina je spremna surađivati s Francuskom, izjavio je glasnogovornik kineske diplomacije Hong Lei pri susretu s novinarima.

O važnosti Kine Hollande je progovorio najavom da će, kada preuzme dužnost, Kina, koju dosad nije posjetio, biti među prvim njegovim službenim odredištima.

Analitičari ne očekuju bitnije promjene u odnosima Francuske s drugim svjetskim gospodarstvom, no novi francuski predsjednik »kao čelnik ljevice, mogao bi postavljati osjetljiva pitanja kineskim dužnosnicima iz područja ljudskih prava, što bi moglo dovesti u pitanje francusko-kineske odnose«, rekao je Chen Zhimin, profesor na sveučilištu Fudan u Šangaju, prenosi Global Times.