Završnica u Rijeci

Ekspedicija Balkan: Što je balkanski umjetnik u Europi?

Kim Cuculić

Skupina sastavljena od umjetnika i istraživača u razdoblju od 15. do 29. travnja obišla je Zagreb, Jasenovac, Užice, Prizren, Shkodër, Cetinje, Dubrovnik, Mostar, Rijeku i druga mjesta diljem Balkana



 


 Unutrašnja drugost


Polazeći od toga da je Balkan prije svega geografski i povijesni pojam, ali ujedno i diskurzivna tvorevina koja ima metaforičku i simboličku prirodu, sudionici ekspedicije pokušali su istražiti situaciju na terenu, u interakciji s lokalnim stanovništvom. Jedna od polaznih teza je i definicija Marije Todorove koja je Balkan u Europi odredila kao unutrašnju drugost. U tom smislu čini se da se i danas slična očekivanja postavljaju pred balkanske umjetnike, koji trebaju izraziti atavizme i drugost u kojoj oni takozvani civilizirani mogu prepoznati svoj iskrivljeni odraz. 


    U razgovoru koji je u Rijeci moderirao Davor Mišković iz »Drugog mora« umjetnici i istraživači iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Švedske, Sjeverne Irske, Velike Britanije i Poljske govorili su o svojim iskustvima i dojmovima s putovanja Balkanom. Phil Wood, britanski istraživač kulture, kazao je da mu je ekspedicija pomogla da kroz prizmu nekoliko balkanskih zemalja otkrije nešto o sebi. Jedno od zapažanja je i to da je na prostoru Balkana povijest jako prisutna i u sadašnjosti, a sudionici iz zapadne Europe stekli su dojam i da je za Balkan nogomet iznimno važna stvar. Filmski redatelj Mirko Simić bio je zatečen prizorima siromaštva u Prizrenu, pa je u tom kontekstu dolazak umjetničko-istraživačke ekspedicije usporedio s UNESCO-om i UNPROFOR-om. Simić je stekao dojam da su umjetnici koji su stigli u te krajeve, u kojima su djeca gladna, zadnja šansa za siromašno stanovništvo da promijene svijet u kojem žive. Umjetnici bi to i mogli učiniti, ali ne novcem nego idejama.  

 Nemoć umjetnika


Na ovu opasku replicirao je sudionik ekspedicije iz Švedske, koji je kazao da i u predgrađima velikih švedskih gradova ima siromaštva. Balkan nam je svima iza ugla, kazao je on, čak i u Švedskoj. Zaključeno je da umjetnici ne mogu riješiti problem siromaštva, ali bi mogli pomoći na druge načine. Tijekom diskusije otvorile su se i teme nemoći umjetnika u nepravednom svijetu, odnosa lokalnog i globalnog, geopolitičke moći, getoizacije kulture, konzumerizma, interkulturalizma i umjetničkog angažmana. Sudionici ekspedicije bili su Ana Frank, Bojan Đorđev, Davor Sanvinčenti, Dragan Protić, Đorđe Balmazović, Fredrik Oskarsson, Hakki Eriksson, Helena Wikström, Ivana Ivković, Jacek Dominiczak, Kasia Krakowiak, Lars-Göran Karlsson, Laurence McKeown, Leszek Bzdyl, Linda Maria Stalhammar, Mikael Lundberg, Mirko Simić, Phil Hession, Siniša Labrović, Una Bauer i Željko Zorica. Njihovo putovanje je dokumentirano, a Ekspedicija Balkan trebala bi rezultirati konkretnim djelima, povezivanjem umjetnika i koprodukcijama. 




    Organizatori i partneri su Borut Čajnko – Exodos, Chris Torch – Intercult, Davor Mišković – Drugo more, Emina Višnić – Pogon, Marijana Rimanić – Pogon, Nataša Zavolovšek – Exodos, Tina Ericsson Fredriksson – Umea 2014. Do sada su održane Sjeverna (Norveška i Švedska) i Kavkaska ekpedicija (Turska, Gruzija i Azerbajdžan), a u kolovozu će se u sklopu Istočne ekspedicije istraživati granična područja Ukrajine, Poljske, Bjelorusije, Litve i Kalinjingradske oblasti.