Suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu nakratko je prekinuto zbog lažne dojave o bombi na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu na kojemu se danas iznimno održava rasprava u slučaju Hypo i Ina-MOL. Anonimna dojava o bombi prekinula je suđenje nešto prije 13 sati u trenutku dok je predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern kao svjedok odgovarao na pitanja Sanaderove obrane. Desetak minuta kasnije, nakon što se utvrdilo da je dojava o bombi bila lažna, suđenje je nastavljeno.

Štern je prije neočekivanog prekida kazao da njegov stav prema MOL-u od početka nije bio negativan jer je mislio da će mađarska naftna kompanija »donijeti nešto novo«. 

Sudac Ivan Turudić nije dozvolio pitanje Sanaderove obrane o Šternovim izjavama koje je prije svjedočenja dao medijima, no Šterna je upozorio da svojim javnim istupima »nije doprinio efikasnom vođenju postupka«.

»Mogli ste se suzdržati i nakon svjedočenja davati izjave kakve hoćete. Sud nema mehanizme da to spriječi, ali to jednostavno nije dobro«, poručio je sudac Šternu.

MOL je htio ugasiti sisačku rafineriju

 Suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu nakratko je prekinuto zbog lažne dojave o bombi na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu na kojemu se danas iznimno održava rasprava u slučaju Hypo i Ina-MOL.Anonimna dojava o bombi prekinula je suđenje nešto prije 13 sati u trenutku dok je predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern kao svjedok odgovarao na pitanja Sanaderove obrane. Desetak minuta kasnije, nakon što se utvrdilo da je dojava o bombi bila lažna, suđenje je nastavljeno.

Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern ustvrdio je da bi izdvajanjem plinskog poslovanja iz Ine, čime je prema tvrdnjama USKOK-a bivši premijer Ivo Sanader želio pogodovati MOL-u, država godišnje gubila između milijardu i milijardu i pol kuna dok se cijene na domaćem tržištu ne bi izjednačile s europskima. 

USKOK tvrdi da je Sanader, izmjenom međudioničkog sporazuma 2009. MOL-u za 10 milijuna eura mita prepustio upravljačka prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.

Da je ta ideja zaživjela država bi, po Šternovim riječima, godišnje gubila milijardu do milijardu i pol kuna, dok se cijene na domaćem tržištu plina za domaćinstva i industriju ne izjednače s europskim. Naime, prema planu za izdvajanje plinskog poslovanja plin bi se po punim cijenama kupovao na tržištu te po povlaštenima prodavao građanima i industriji. 

»Već sam tada govorio da je izdvajanje plinskog biznisa spin koji možda stvara interes za Inu, ali za Republiku Hrvatsku bi predstavljao obvezu i veliki trošak«, posvjedočio je Štern na suđenju bivšem premijeru, ističući da, iako u vrijeme kada se planiralo izdvajanje nije bio u Ini, zna o čemu je riječ jer je »dijete« te kompanije. 

Kazao je i da od promjena međudioničkog ugovora hrvatska naftnom kompanijom u potpunosti upravlja mađarski MOL koji Ini ne dozvoljava da se razvija kao samostalna tvrtka. »MOL Inu vidi kao dio svoje tvrtke. To su vrlo spretno učinili 2009.«, kazao je Štern. 

Osim što onemogućava razvoj Ine, po Šternovim riječima, MOL je zanemario i ulaganja u tu tvrtku budući da ugovor koji strateškog partnera obvezuje na modernizaciju nema nikakve zaštitne klauzule, odnosno ne propisuje penale. Štern tvrdi da su Mađari potajno planirali gašenje rafinerije Sisak, koju su po ugovoru trebali modernizirati, kao i riječku rafineriju koja je obnovljena samo djelomično.

»Nažalost u Ini više ne postoji niti odjel strategije. On je ukinut 2009. ili 2010. a odbijen je zahtjev da se opet osnuje«, rekao je predsjednik Ininog nadzornog odbora, po čijim su riječima prošlogodišnji dobri financijski rezultati Ine isključivo posljedica pametnih poslovnih odluka iz 1998. i 1999. 

»Volio bih se pohvaliti da su dobri prošlogodišnji rezultati zasluga nadzornog odbora, ali nisu. To je rezultat eksploatacije nalazišta plina u sjevernom Jadranu i naftnih bušotina u Siriji. Tamo je uložen veliki novac, ali s razlogom i sada je došlo vrijeme berbe«, kazao je Štern.

Međudionički ugovor

Ponovio je da poslovni rezultati nisu posljedica upravljanja kompanijom na čije poslovanje hrvatski predstavnici u upravi nadzornom odboru nemaju nikakvog utjecaja. Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern posvjedočio je danas na suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu da hrvatski predstavnici u upravi i nadzornom odboru Ine ne mogu utjecati na rad te kompanije.

»Međudionički ugovor nadzornom odboru onemogućuje nadziranje rada Ine«, kazao je Štern ističući da kompaniju ne vodi ni uprava u kojoj također sjede hrvatski predstavnici. »Naše je mišljenje da uprava treba voditi kompaniju, tim više što su svi hrvatski predstavnici u njoj specijalisti u svom resoru«, rekao je Štern. Pojasnio je da Inom, od kada je MOL preuzeo većinska upravljačka prava, upravlja Odbor izvršnih direktora koji odluke donosi na zatvorenim sjednicama.

Tvrdnju da Inu umjesto uprave i nadzornog vode izvršni direktori i predsjednik uprave koje isključivo postavlja mađarski MOL svjedočeći u ovom postupku ranije su iznijela još trojica hrvatskih predstavnika u tijelima Ine. Potvrdili su i da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio. 

Štern tvrdi da je odmah nakon dolaska na čelo nadzornog odbora, gdje ga je u siječnju prošle godine postavila vlada Jadranke Kosor, pokrenuo postupak izmjene spornog međudioničkog ugovora. Postojeći ugovor, kazao je, ostavio je mogućnost revizije, dvije godine nakon sklapanja. Nakon što su trojica hrvatskih predstavnika u nadzornom odboru inicirala pregovore, mađarski predstavnici su se s tim suglasili i krenulo se u izradu pregovaračke platforme. Osnovana je i komisija u kojoj su s hrvatske strane uz Šterna trebali biti ministri Đuro Popijač, Martina Dalić i Dražen Bošnjaković, no kako su se bližili posljednji parlamentarni izbori pregovori nikada nisu započeli, kazao je Štern.

Osim zbog optužbe da je za 10 milijuna eura mita Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, iz koje se pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje, Sanaderu se u objedinjenom  postupku sudi i za ratno profiterstvo zbog uzimanja provizije od austrijske Hypo banke.