Vlada trenutno ne razmišlja o produženju radnog vijeka u Hrvatskoj jer je ta mjera primjerena za države koje imaju nisku stopu nezaposlenosti, a mi smo daleko od toga, izjavio je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Hrvatska trenutno ima 330.000 nezaposlenih, od toga 130.000 mladih, pa dok ne počne otvarati radna mjesta i smanjivati nezaposlenost produženje radnog vijeka nije opcija, bar ne u skoroj budućnosti, rekao je Mrsić prigodom otvaranja konferencije »Kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava«.

Po njegovim riječima, najava mjere zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. volontiranje za 1600 kuna) naišla je na veliki interes tako da u Ministarstvu sada nastoje u to uključiti i ljude koji su završili fakultet prije desetak godina, a nisu uspjeli doći do godine dana radnog iskustva.

U ožujku ove godine imali smo 1.450.000 osiguranika i 1.215.000 umirovljenika, tako da je odnos osiguranika i umirovljenika 1,19 prema 1, što je najmanji omjer u hrvatskoj povijesti. Istodobno rashodi mirovinskog sustava popeli su se na tri milijarde kuna mjesečno, upozorio je Mrsić.

Posljednjih godina mirovine su u padu, kao posljedica osmogodišnje »hibernacije« mirovinske reforme, a ako se u sustavu ništa ne promijeni, nastavit će trajno padati, ocijenio je stručnjak Svjetske banke Zoran Anušić.

Najveći strukturni problem mirovinskog sustava su razlike među mirovinama koje su nastale kao posljedica dodatka od 27 posto, koji je dobio dio umirovljenika, kao i omogućavanja nekim umirovljenicima da se vrate iz drugog stupa u prvi stup.

To je nepravedno prema umirovljenicima koji primaju mirovine iz oba stupa, jer su one znatno niže od mirovina ostvarenih samo u prvom stupu, a nepravdu prema novim umirovljenicima pojačava i tzv. švicarska formula za usklađivanje mirovina, kaže Anušić.

Preporučio je Vladi da otkloni razlike prouzročene dodatkom od 27 posto, kao i da zatvori mogućnost izlaska iz drugog stupa. Trebalo bi povećati stopu doprinosa za drugi stup na 10 posto, te s vremenom, do 2030. godine, povisiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina.

Znanstveni suradnik s Ekonomskog instituta Daniel Nestić upozorio je pak da su mirovine iz oba stupa od 17 do 22 posto niže od mirovina samo iz prvog stupa, te da će ubuduće prosječna mirovina, ako se ništa ne poduzme, sve više zaostajati u odnosu na prosječnu plaću. Tako bi umirovljenik sa 40 godina staža, čija mirovina sada iznosi 53 posto prosječne plaće, do 2050. godine mogao pasti na svega 37 posto prosječne plaće, što bi bilo najniže u EU.

No, to ne znači da treba ukinuti drugi stup, kako neki predlažu, jer bi i s povratkom svih osiguranika u prvi stup pad mirovina bio siguran. Mješoviti sustav (prvog i drugog stupa) ipak osigurava stabilnost mirovina, iako su one niže, pa se treba kloniti ishitrenih poteza, kaže Nestić.

Također, nije dobra ideja da se višak zaposlenih u državnoj upravi rješava kroz tjeranje ljudi u prijevremenu mirovinu, kao ni najava uvođenja tzv. sportskih mirovina koje bi omogućile odlazak u mirovinu i 40-godišnjacima. Umjesto toga, treba smanjivati broj »posebnih mirovina« i obeshrabriti prijevremni odlazak u mirovinu, ističe Nestić.