Nekolicina pregalaca, zaljubljenika u glazbenotradicijsku kulturnu baštinu istarsko-primorskog podneblja i čakavsku besedu, među kojima posebno mjesto ima maestro Dušan Prašelj, okupljeni u KPD »Ivan Matetić Ronjgov«, danas istoimenu Ustanovu, odlučili su dostojno obilježiti 100. godišnjicu rođenja i 20. obljetnicu smrti velikana istarsko primorske i hrvatske glazbe – Ivana Matetića Ronjgova (1880-1960). U svome nastojanju bili su jednoglasni je da se obljetnica skladatelja najuvjerljivije može obilježiti izvedbom njegovih djela. Nastali su tako 1980. godine »Matetićevi dani«, svečanost zborskoga pjevanja, kao jedan od središnjih projekata razgranate djelatnosti Ustanove.

Prvih godina na programu manifestacije bila su Matetićeva zborska djela, od kratkih do majstorovih velebnih vokalnih simfonija. S vremenom su se Dani obogaćivali obilježavanjem drugih obljetnica i izvođenjem djela skladatelja koji su pisali u duhu osebujnog zavičajnog istarsko-primorskog glazbenog izričaja, što su i današnja obilježja manifestacije.

Produhovljene izvedbe

Prvi koncert (u trodnevici trajanja manifestacije) svečano je otvoren Matetićevom istarskom narodnom himnom »Draga nam je zemlja« u snažnoj izvedbi Mješovitog pjevačkog zbora »Ronjgi« i Studenskog vokalnog studija Rijeka, pod ravnanjem maestra Darka Čargonje, ujedno i ravnatelja Ustanove. Iz lijepo osmišljenog i realiziranog progama večeri, izdvojimo nastup klarinetista Gorana Prše (za klavirom Oksana Zvinekova) koji je muzikalno i istančanim ritmičkim osjećajem tumačio dva interpretativno zahtjevna koncertna stavka Tihomila Vidošića.

Priredba glazbe i mladosti

Drugi koncert manifestacije održan je uz Dan riječke Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, na kojem već tradicionalno nastupaju i gosti, učenici i profesori glazbenih škola »Blagoje Bersa« i »Vatroslav Lisinski« iz Zagreba, »Franjo Kuhač« iz Osijeka te »Ivan Matetić Ronjgov« iz Pule. Prikladnim programima predstavili su se učenici klavira (Petra Bugarin, Krsnik Čohar i Matea Krmpotić), violine (Matej Mijalić i Ivan Graziani), roga (Diego Goldin), klarineta (Emma Štern), flaute (Ivan Buić), fagota (Matija Mathew Tomas), gitare (Rita Guić), solo pjevanja (Linda Uran i Mirna Marković), Klavirski trio Rijeka te Mješoviti zbor Srednje glazbene škole Rijeka pod dirigentskim vodstvom Doris Kovačić.

Dobro pripremljeni nastudiranim svi su sudionici demonstrirali lijepe umjetničke dosege i ozbiljnost u pristupu te je ovu priredbu glazbe i mladosti, publika, koja je ispunila Mramornu dvoranu Guvernerove palače, ispratila srdačnim pljeskom.

Posljednjeg, trećeg dana trajanja 17. »Matetićevih dana« u Spomen domu u Ronjgima održan je stručni skup posvećen obljetničarima na kome su nadahnuto govorile muzikologinje i knjižničarke mr. sc. Snježana Miklaušić-Ćeran i Lucija Knofic, obje iz Zagreba. Magistra muzikologije te glazbeni pisac i kritičr S. Miklaušić-Ćeran, govoreći o Ivani Lang (1912-1982) pod naslovom »Skica za životopis«, naglasila je da se uz skladateljski rad Ivana Lang bavila klavirskom pedagogijom i korepeticijom te podsjetila da je Lang za klavirom nastupila i s našom proslavljenom mezzosopranisticom Marijanom Radev. Pedagoški rad oduzimao joj je mnogo vremena, tako da se nedovoljno bavila skladateljstvom. Pisala je orkestralna, klavirska, dramska i vokalna djela, a poznata je njezina opera »Kastavski kapetan«. Ipak, ova naša glazbenica i njena djela još uvijek su nedovoljno istraženi i valorizirani.

»Stari mladić«

Govoreći o Tihomilu Vidošiću (Boljun 1902. – Zagreb 1973.) pod naslovom »Život i rad s aspekta skladateljske ostavštine« naglasila je da je Vidošić bio svestran glazbenik, skladatelj, dirigent, aranžer, pedagog i violinist, koji je našu glazbenu baštinu obogatio nepretencioznim, popularnim, ali istovremeno vrijednim djelima. Njegova ostavština sadrži knjige različita glazbena sadržaja, rukopise, partiture, skice i koncepte te ostalu dokumentaciju. Osim zavičajnim istarskim glazbenim folklorom inspirirao se, primjerice, slavonskom, dalmatinskom i makedonskom glazbenom baštinom.

Vidošićev relativno bogati glazbeni opus čine orkestralna, komorna, vokalna i glazbeno-scenska djela od kojih je najpoznatija njegova komična opera »Stari mladić« (1959) napisana na vlastiti libreto i praizvedena 1960. godine u Rijeci.

U ugodnoj atmosferi, slušajući pojedine efektne ilustrativne glazbene primjere iz opusa Vidošića i Ivane Lang, u nazočnosti učenika glazbenih škola i drugih zainteresiranih, među kojima je bio i skladatelj Ljubo Kuntarić, završeni su 17. »Matetićevi dani«, koji su svojim sadržajem i izvedbom ponudili zanimljiv i atraktivan sadržaj, čime je ponovo potvrđena opravdanost postojanja i održavanja ove bijenalne kulturne priredbe Istre i Hrvatskog primorja.