RIJEKA Nakon što su prvi kvartal obilježili snažni deprecijacijski pritisci na domaću valutu uz učestale devizne intervencije središnje banke, početak drugog kvartala obilježen je naglom promjenom trenda jer kuna, pogotovo unazad par dana, učestalo jača na tečajnici središnje banke.

Tako je jučer ojačala za novih 0,12 posto, na 7,48 kuna za euro, dok su ostale vodeće valute ojačale prema kuni. Psihološku granicu od 7,50 kuna za euro domaća je valuta prešla prije tri dana, da bi jačati nastavila, a budući da stižu uskršnji blagdani i s njima strani gosti i njihove devize, to bi dodatno moglo podebljati kunu. Naravno, što je ljeto bliže, veća je šansa i za sezonske aprecijacijske pritiske.

Dok je tečaj bio na 7,6 kuna za euro, rata od 500 eura popela se na 3.800 kuna. Sada je tečaj pao na 7,48 što je ratu dužnika spustilo za 60 kuna. Kada su u pitanju dugovi gospodarstva, svote su daleko ozbiljnije.  

 Stabilan rejting

Tečaj sve više ovisi o temeljima gospodarstva i izvozu, a ti temelji, vele neki analitičari, baš i ne daju objašnjenje za ovako optimistično kretanje tečaja. Direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke Alen Kovač kaže da je u proteklom periodu nekoliko faktora imalo pozitivan utjecaj na tečajna kretanja, odnosno jačanje kune.

– Prvo je tu stabilizacija europskog okruženja, pod utjecajem pozitivnog raspleta paketa pomoći Grčkoj i dodatne injekcije likvidnosti od strane Europske središnje banke. Također pozitivan ishod revizije kreditnog rejtinga Hrvatske, gdje je Hrvatska uspjela zadržati investicijski kreditni rejting od strane Fitcha i S&P-a, dodatno je smanjilo nepovoljne rizike. U tom kontekstu pozitivni su i izgledi za plasman obveznica na stranom tržištu, a što također implicira pozitivan utjecaj na devizni tečaj, tumači Kovač, koji u narednom periodu očekuje zadržavanje stabilnog trenda.  

Optimizam tržišta

Analitičari Raiffeisen banke jučer su naveli da je trgovanje započeto nešto ispod razine 7,49 kuna za euro da bi se uslijed jače ponude deviza od strane institucionalnih investitora i bankarskog sektora, tečaj spustio do razine 7,480 kuna za euro, gdje je bilo interesa za kratkoročno uzimanje profita te je trgovanje okončano na razini od 7,483 kuna za euro.

Raiffeisenova analitičarka Zrinka Živković Matijević nadalje međutim kaže da i ne vidi neke ozbiljne razloge za jačanje tečaja. Robna razmjena se pogoršava, kao i perspektiva oporavka ekonomije, a u drugom kvartalu obično je veći odljev nego priljev deviza. Kao i Kovač, i Živković Matijević razloge dakle prije vidi u vanjskim, nego u domaćim faktorima.

– Vani je prisutna povećana likvidnost i optimizam čime raste sklonost ulaganja u rizičnije vrijednosnice, među kojima su i naše, a kada potražnja dolazi izvana, mora doći do prodaje eura, i to vrši pritisak na tečaj. Riječ je dakle o čimbenicima povećanja atraktivnosti financijske imovine, tumači Živković Matijević.