ZAGREB Tvrtke koje nisu sposobne plaćati svoje obveze u rokovima i koje su prezadužene više neće moći godinama odgađati rješenje te situacije. Uprave poduzeća koje 15 dana kasne s isplatom plaće, barem one u minimalnom iznosu, i pripadajućih doprinosa i koje imaju neplaćene obveze starije od 60 dana morat će pokretati postupak prisilne nagodbe kako bi se tvrtka konsolidirala. Ako to ne učine, a poduzeće završi u stečaju u kojem se vjerovnici nisu uspjeli namiriti, tada članovima uprave, ali i nadzornog odbora prijete novčane kazne i to od 20 do 150 tisuća eura, ovisno o tome je li riječ o malom, srednjem ili velikom poduzeću. Uz to poduzeće je zrelo za prisilnu nagodbu i ako je za više od 30 dana prekoračilo plaćanje računa koji čini jednu petinu zaduženja iz prethodne godine. Članovi nadzornog odbora odgovarat će ukoliko im je uprava predložila povećanje temeljnog kapitala ili financijsko restrukturiranje, ali su oni to odbili jer tvrtku nisu smatrali insolventnom.  

  To je samo dio mjera što ih Ministarstvo financija planira ugraditi u Zakon o financijskom poslovanju i prisilnoj nagodbi, a cilj je tvrtke koje imaju problema s likvidnošću konsolidirati kroz dogovor vjerovnika i izvansudsku nagodbu. Te kazne trebale bi natjerati uprave i nadzorne odbore da se u trenutku kad poduzeće nije u stanju podmirivati svoje obveze okrenu vjerovnicima i pokušaju prisilnom nagodbom dogovoriti spašavanje tvrtke dok obveze nisu postale veće od imovine društva. Prisilna nagodba koju će provoditi Ministarstvo financija instrument je kojim Vlada želi zaobići pravosuđe, odnosno trgovačke sudove koji su godinama provodili stečajne postupke i odugovlačili rješenje za brojna poduzeća. Zato je prijedlog zakona i pokušaj Ministarstva financija da zaobiđe pravosuđe, koje je označeno kao usko grlo u restrukturiranju i kosnolidaciji brojnih poduzeća. Ono što se prema dosadašnjim pravilima igre trebalo događati u stečajnom postupku, sada bi uz dogovor najmanje 50 posto vjerovnika i nadzor Ministarstva financija trebalo biti odrađeno u sporazumu o prisilnoj nagodbi. 

    Vjerovnici, a među njima će biti najvažnija uloga države i banaka, će nakon inicijative čelništva tvrtke ili porezne uprave krenuti u dogovor oko konsolidacije. Na izboru će imati smanjenje ili odgodu plaćanja dugova, njihovo pretvaranje u udjele, otpust duga, preuzimanje imovine… Kad se vjerovnici dogovore oko toga kako će restrukturirati tvrtku njihov dogovor sud tek treba potvrditi. Nešto slično i prije donošenja zakona napravljeno je u Diokiju gdje su vjerovnici svoja potraživanja pretvorili u udjele. Zakon koji će predložiti Ministarstvo financija Hrvatska je imala do 1996. godine i on je također predviđao izvansudsku nagodbu, ali je nju vodilo sudsko vijeće, a kazne za članove uprave bile su znatno niže i prijetile su samo u slučaju da se uprava ne drži pravila stečajnog postupka i postupka likvidacije. 

    Uprave i nadzorni odbori koji ne čine ništa i prezadužene tvrtke godinama guraju prema insolventnosti i stečaju moraju odgovarati, rekao je ministar financija Slavko Linić. 

    – Odgovornost se mora individualizirati. Biti u Upravi i Nadzornom odboru nije privilegija, već odgovornost jer treba donositi i teške odluke, bilo da je riječ o privatnom ili državnom poduzeću, kaže Linić.