Utrka za mjesto predsjedavajućeg UN-a završit će vjerojatno presedanom - glasovanjem članica Generalne skuštine iako su do sada predsjedavajući tog tijela birani aklamacijom
Tko će od rujna preuzeti mjesto predsjedavajućeg u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda – predstavnik Litve ili Srbije? Rivalska utrka za tu dužnost – između šefa srbijanske diplomacije Vuka Jeremića i veleposlanika Litve u UN-u Daliusa Cekuolisa – potaknula je pravu diplomatsku svađu u Istočnoj Europi.
Po svemu sudeći, ovaj će se neočekivani konflikt završiti svojevrsnim presedanom tj. glasovanjem članica Generalne skuštine iako su do sada predsjedavajući tog tijela birani dogovorno, aklamacijom.
Ove godine, predsjedavanje svjetskim parlamentom pripada, kako procedura nalaže, jednoj od država Istočne Europe. No, nakon što se 23 države članice te grupe nisu usaglasile tko će biti njihov kandidat za »prvog među jednakima«, 193 članice GS UN u lipnju će o tome odlučivati pojedinačnim izjašnjavanjem.
Jeremićeve prijetnje
Naknadna kandidatura Jeremića (krajem siječnja ove godine) izazvala je brojne spekulacije i nagađanja o pozadini takve odluke iza koje, očito, ne može stajati samo, na međunarodnoj razini slabašni srbijanski establišment. Komentatori svjetskih agencija ocjenjuju da je inicijator ove diplomatske bitke, zapravo, bila Rusija.
»Neslužbeno smo čuli da je Rusija opsednuta time kakvo je naše viđenje Drugog svijetskog rata. Možda to zvuči smiješno, ali izgleda da se neslaganja tiču povjesti«, rekao je ministar vanjskih poslova Litve Audronijus Azubalis. Jeremić je, naravno, odbacio svaku ideju o zavjeri. On veli da su i Srbija i Litva male zemlje, te vjeruje da će bolje služiti sistemu UN-a ako »podijele odgovornosti«.
No, prije ove izjave šef litavske diplomacije otvoreno je rekao da mu je Jeremić prijetio kako će blokirati kandidaturu Litve za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti 2014. ako ne odustane od kandidature za predsjedavanje Generalnom skupštinom.
Vuk Jeremić, čiji su brojni diplomatski potezi minulih par godina nepopularni u zemljama u okruženju vjeruje da će većina zemalja svijeta biti na strani Srbije, jer bi to predstavljalo »veliku afirmaciju za čitavu regiju«. Ipak, on se više uzda u podršku »tradicionalnih prijatelja Srbije« nego susjeda.
Kandidaturu Jeremića u UN-u za sada, je otvoreno podržala samo Crna Gora, Hrvatska se već svrstala na stranu litavskog kandidata, dok se Slovenija i Makedonija još nisu odlučile.
U BiH je, pak, »slučaj Jeremić« doveo do političkog incidenta, pa je Željko Komšić podnio ostavku u SDP-u zbog navodnog obećanja Zlatka Lagumdžije da će podržati srpskog šefa diplomacije, što se nije dogodilo.
Srbijanska strategija
Malo je vjerojatno, uvjereni su srpski mediji, da će se u okviru Istočnoevropske grupe postići dogovor oko jednog imena. Kako sada stvari stoje, Jeremićev rival, ambasador Cekulois, ima prednost, jer ima sigurne glasove 10 zemalja EU, koje su članice ove grupe.
Zato je strategija Beograda da se po svaku cijenu izbjegne glasovanje u okviru Istočnoevropske grupe, već da se predlože oba imena, pa da konačnu odluku donesu članice Generalne skupštine UN. Predsjedavajući bi u tom slučaju postao kandidat za kojeg se izjasni većina na sjednici GS.
U tom bi slučaju, Jeremić mogao računati na glasove članica nesvrstanih, kojih ima 118, što je gotovo dvije trećine Generalne skupštine. Također, mnoge moćne zemlje obećale su mu svoj glas, poput Rusije, Kine i Turske.
Odluka o kandidatima u okviru Istočnoeuropske grupe, inače, mora biti doneta do 18. lipnja, kako bi se do 18. srpnja izabrao novi predsedavajući GS koji jednogodišnji mandat preuzima u rujnu ove godine.
