Zakonskim izmjenama država će nastojati angažirati i oko 60 tisuća nezaposlenih koji nikada nisu radili te oko 40 tisuća nezaposlenih koji su na burzi dulje od dvije godine
Svakog radnog dana od početka godine u evidenciju nezaposlenih javljalo se 655 novih osoba, odnosno svake minute osmosatnog radnog dana jedna se osoba prijavila u evidenciju nezaposlenih. U odnosu na kraj 2011. godine broj nezaposlenih (s 29. ožujkom) porastao je za 26.477 osoba pa je trenutno u potrazi za poslom ukupno 441.915 osoba. Unatoč visokoj nezaposlenosti, ožujak je pokazao lagani sezonski optimizam jer je pred kraj mjeseca u odnosu na veljaču u evidenciji državne burze bilo nepunih tisuću osoba manje. No, u ovom mjesecu aktivirane su mjere poticanja zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za koje će se iz proračuna izdvojiti oko 350 milijuna kuna, što je 60 milijuna kuna više nego lani.
Unatoč mjerama, nezaposlenost će još dugo biti jedan od ključnih problema, jer bez jačanja gospodarske aktivnosti neće biti ni otvaranja radnih mjesta. Analitičari tvrde kako je vlada osigurala premalo novca za nezaposlene jer se zna da u ovoj godini oporavka tržišta rada neće biti.
Od 2008. godine Hrvatska je izgubila 180 tisuća radnih mjesta, a i sama Vlada je svjesna da će do kraja ove godine nestati još 50-tak tisuća radnih mjesta. Uostalom, industrijski pokazatelji nisu nimalo optimistični, pa tako državna statistika pokazuje nastavak trenda godišnjeg pada industrijske proizvodnje. U veljači ove godine, čak 5,2 posto na godišnjoj razini.
Poticanje zapošljavanja
Da će nezaposlenost i dalje rasti te da se tek iduće godine može očekivati oporavak tržišta ovog su tjedna ponavljali resorni ministar rada Mirando Mrsić koji je obilazio sajmove poslova, a i ministar gospodarstva Radimir Čačić koji je ustvrdio kako će nezaposlenost rasti i u travnju da bi vrhunac dosegla početkom svibnja, nakon čega bi se, krajem tog mjeseca i u lipnju, trebala početi smanjivati, a gospodarstvo se pokretati na bolje.
Zakonskim izmjenama država će nastojati angažirati i oko 60 tisuća nezaposlenih koji nikada nisu radili te gotovo 40 tisuća nezaposlenih koji su u evidenciji burze dulje od dvije godine. Zapošljavanje radnika koji su na burzi dvije i više godina stimulirat će se oslobađanjem obveze poslodavca da dvije godine plaća doprinose za tog radnika, odnosno doprinose će pokrivati država. No, za te radnike poslodavac neće moći koristiti neku drugu mjeru iz aktivne politike zapošljavanja.
Osim toga, dodatno će se proširiti krug osoba koje mogu koristiti već aktivnu mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Na taj će način znanja i vještine potrebne za rad stjecati osobe bez radnog iskustva kao i osobe koje su izvan radnog odnosa duže od pet godina.
»Ako u tom zamahu, koji je sezonskog karaktera, ne uspijemo realizirati investicije koje pripremamo i ako tada realno ne pokrenemo gospodarstvo, tada ova Vlada nema nikave šanse«, ustvrdio je, uz ostalo, Čačić. No, rezultati pokretanja gospodarstva na tržištu rada neće će vidjeti odmah. Tek za nekih pola godine od početka ulagačkog procesa mogu se očekivati vidljivi pokazatelji na tržištu rada. A da se zemlja doista gospodarski oporavlja znat će se i po zapošljavanju u realnom sektoru koji godinama tone.
Mjere aktivne politike zapošljavanja koje se uz manje korekcije provode godinama uglavnom su se pokazale dobrima. Ove godine Vlada je dodatno ojačala mjere koje su se pokazale učinkovitima, poput mjere zapošljavanja mladih ljudi bez zasnivanja radnog staža. Ta će se mjera i dodatno ojačati, jer resorno ministarstvo priprema zakon o poticanom zapošljavanju kojim će poticati zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i mladih bez radnog iskustva, ali i rad u poljoprivredi nastojati istrgnuti iz sive zone.
Sezonski rad
Godišnje na sezonskim poslovima u poljoprivredi radi oko 100 tisuća radnika. S novim zakonom, omogućit će se umirovljenicima, nezaposlenima, stalnim sezonskim radnicima u periodu produženog mirovinskog osiguranja te neaktivnim osobama sezonski rad u poljoprivredi u nepunom radnom vremenu. Sezonci u poljoprivredi imat će knjižicu sezonskog radnika, a poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika bit će dužan za njega kupiti vaučer, odnosno platiti doprinose za obvezna osiguranja na osnovicu od 2.714,60 što je iznos najniže osnovice za obračun doprinosa. Sezonski rad u poljoprivredi mogao bi trajati do 90 dana tijekom kalendarske godine. Poslodavac će kupnjom vaučera plaćati za radnika dnevni iznos doprinosa, a iznos dnevnice ugovarat će izravno s radnikom. Ugovor o radu sa sezoncem u poljoprivredi morat će sadržavati podatke o najdužem trajanju radnog dana, najkraćem trajanju dnevnog i tjednog odmora te trajanju stanke kao i načinu i rokovima isplate dnevnog iznosa plaće. Ukoliko sezonac u poljoprivredi mjesečno zaradi više od 1.565,07 kuna izgubit će prava koja ostvaruje na burzi, ukoliko je riječ o nezaposlenoj osobi. Nakon isteka razdoblja sezonskog rada, a najkasnije na kraju kalendarske godine, sezonski radnik morat će Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti podatak o sezonskom radu »iskazan u danima i odrađenim satima u cilju preračunavanja radnog vremena na puno radno vrijeme radi utvrđivanja staža«.
U praksi to znači da će, primjerice, radnik moći u poljoprivredi kod nekog poslodavca raditi tri sata dnevno, a kod nekog drugog još jedan ili više sati. Za svaki taj sat rada radnika poslodavac će platiti doprinose, a na kraju godine radniku će se satnica preračunati u ostvareni radni staž. Poslodavac će, pak, za svakog sezonskog radnika voditi dnevnu evidenciju o ostvarenim satima sezonskog rada i predati je radniku nakon isteka sezonskog rada. Rješenje koje vlada nudi za sezonce u poljoprivredi na tragu je iskustava drugih europskih zemalja. No, za njegovu provedbu trebat će puno umiješnosti, jer naš mirovinski sustav nije toliko fleksibilan.
