Sve više stanovnika EU-a živi i radi u drugoj zemlji članici. Tako je 2009. godine izvan matične zemlje, ali unutar EU-a živjelo 11,9 milijuna ljudi, a godinu dana kasnije 12,3 milijuna
U proljeće 2013. godine u Hrvatskoj će biti održani posljednji lokalni izbori na kojima će pravo glasa imati samo hrvatski državljani. Nakon što Hrvatska postane članicom Europske unije, pravo da biraju i budu birani na lokalnoj razini dobit će i državljani drugih zemalja Europske unije, koji žive u Hrvatskoj, bez obzira na državljanstvo.
No, unatoč tome što »na papiru« državljani EU-a imaju pravo glasovati i kandidirati se na lokalnim izborima u državi članici u kojoj žive, a koja nije njihova matična država, svega deset posto ljudi doista koristi to pravo, objavila je Europska komisija. Bruxelles, pak, želi da u budućnosti što veći broj Europljana koristi pogodnosti koje im omogućava državljanstvo EU-a.
Prema podacima Komisije, sve više stanovnika EU-a živi i radi u drugoj zemlji članici. Tako je 2009. godine izvan matične zemlje, ali unutar EU-a živjelo 11,9 milijuna ljudi, a godinu dana kasnije 12,3 milijuna. Od toga je oko osam milijuna ljudi dovoljno staro da glasuje na izborima. Međutim, svaki deseti doista koristi biračko pravo u drugoj zemlji članici.
Izvješće Europske komisije navodi da je većina članica u svoje zakonodavstvo na odgovarajući način ugradila europsku direktivu koja uređuje pitanje biračkog prava. No, i dalje postoje određene prepreke, a problem je i što građani nisu dovoljno svjesni svojih prava.
Komisija je, naime, utvrdila da neke zemlje još uvijek postavljaju dodatne zahtjeve koje moraju ispuniti državljani drugih članica EU-a da bi mogli ostvariti svoja biračka prava. Primjerice, traži se da Europljanin iz druge članice ima prijavljeno boravište u dotičnoj zemlji kroz određeno razdoblje kako bi se mogao prijaviti za glasovanje, dok državljani te iste zemlje ne moraju ispunjavati taj kriterij.
