Mnogi su govorili da je takav megalomanski projekt previše za Split što se i potvrdilo. Zbog dugovanja od 120 tisuća kuna prema HEP-u obustavljena je isporuka električne energije, a račun tvrtke »Sportski grad TPN« koja upravlja Arenom blokiran je od konca veljače. Rješenja, za sada, nema na vidiku
Dok se čeka rješenje, koje bi trebali iznjedriti pregovori između četiri zainteresirane strane, dotle je Spaladium Arena u figurativnom i stvarnom mraku, zatvorena do daljnjega. Zbog dugovanja (u cijeloj priči zapravo mizernih 120 tisuća kuna) prema HEP-u obustavljena je isporuka električne energije, a račun tvrtke »Sportski grad TPN« koja upravlja Arenom blokiran je od konca veljače od strane kreditora, dvije austrijske banke. A čeka se najbolja solucija za problem koji se vuče sad već godinama, od kada je Spaladium Arena otvorena za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu koje se odigravalo još tamo u prvom mjesecu 2009. godine.
Cjelokupni projekt (Spaladium Centar) težak je oko 150 milijuna eura, dok je samo Arena koštala 50-ak milijuna eura. Također, Arena je morala biti gotova do konca prosinca 2008. godine, što su izvođači i ispoštovali, dok je dovršenje ostalih predviđenih dijelova kompleksa bilo predviđeno do 15. prosinca 2010. godine. U cijelom kompleksu predviđen je stometarski poslovni toranj na 24 kata (u sklopu kojeg se nalazi kongresna dvorana, wellness, SkyBar i ekskluzivni restoran na zadnjem katu s pogledom na cijeli grad i okolicu te otoke ispred Splita), 1.500 parkirališnih mjesta na 12 etaža te trgovačkog centra na šest katova s preko 30.000 metara kvadratnih poslovnih prostora, uz naravno Arenu koja u maksimalnoj popunjenosti prima 12.000 posjetitelja.
Ni prije tog euforičnog siječnja nije bilo bajno, mnogi su govorili, sugerirali, da je jedan takav reklo bi se megalomanski projekt previše za Split. U ostalim gradovima, uglavnom, nisu postojale slične višenamjenske sportske dvorane koje su se potom mogle koristiti za razna natjecanja (Poreč je recimo kasnije u nekoliko navrata ugostio tenisače u Davis Cup ogledima), a unatoč određenim teškoćama dobro je došla i milijunskom Zagrebu. Iako se u Splitu moglo, pozivali su se tada štedljivi racionalisti dok se kriza nije niti nazirala, za puno manji iznos obnoviti sportski centar na Gripama, s malom i velikom dvoranom, koji je ionako bio neiskorišten, političkom odlukom krenulo se u projekt Spaladium Centra.
Podjela uloga
U to vrijeme, sredinom i koncem 2007. godine, podsjetimo, na vlasti u državi bio je HDZ na čelu s Ivom Sanaderom, kao i u Splitu, makar u nestabilnoj koaliciji s Listom Velog mista, skupinom splitskih poduzetnika. Željko Kerum tada se, kao značajna politička figura, nazirao možda samo u krugu njegovih najbližih suradnika.
Grad Split te Vlada RH potpisali su tako ugovore s Konzorcijem tri velike hrvatske građevinske firme okupljene pod specijalno za tu prigodu novoosnovanom tvrtkom »Sportski grad TPN«, što hoće reći tvrtka posebne namjene. U pitanju su Konstruktor-Inženjering, IGH i Dalekovod.
Plan je bio u prvoj fazi izgraditi Arenu, a potom uz nju ostatak Spaladium centra, kompleksa koji je uključivao i neboder, trgovački centar i garaže, što bi sve zajedno garantiralo ako već ne potpunu isplativost, onda barem smislenost projekta.
Cijeli projekt realiziran je modelom javno-privatnog partnerstva. Grad Split i RH obvezali su se plaćati mjesečni najam investitoru kroz »Sportski grad« u iznosu od 3,6 milijuna kuna, za što bi dobili dvoranu 52 dana godišnje za organiziranje nekomercijalnih događanja, a nakon 30 godina bi u trajno vlasništvo, bez ikakvih tereta, dobili nekretninu. S time da bi iznose plaćenih najamnina pokrili iz ostalih sadržaja, do danas naravno nesagrađenih.
Tri građevinske tvrtke-investitora međusobno podijelili uloge izvođača, projektanta, nadzora…
Sumnjičavi Splićani
I dok su izvođači vodili bitku s rokovima, Splićani kakvi već znaju biti, počeli su sumnjati u kvalitetu izvršenih radova s obzirom na brzinu. Sudeći pak po armaturi, metalnim šipkama koje dan-danas vire iz istočnog zida Arene, nije se štedjelo na materijalu. Isto tako međutim u oči je upala i jedna neobična činjenica: Konzorcij sastavljen od tri firme su investitori, izvođači su dvije od te tri firme (Konstruktor i Dalekovod), a kao nadzor njihova rada figurira treća firma investitor, IGH. Uobičajeno je da se kao nadzor bira nezavisna tvrtka ili pojedinac koja će štititi interese investitora te ne popuštati pokušajima izvođača za smanjivanjem količine i kvalitete materijala, radnih sati… U splitskom slučaju sve je postalo jedno, tako da je realno očekivati da IGH u funkciji nadzora neće ići nauštrb izvođačima Konstruktoru i Dalekovodu koji su mu ujedno i partneri u cijeloj investiciji…
Nismo mi krivi za svjetsku krizu i recesiju, banke su znatno postrožile uvjete kreditiranja: žele staviti hipoteku na zemljište kao i na ono što se bude gradilo na zemljištu. Do nedavno smo garantirali 40 posto popunjenosti, a sada traže da jamčimo zakupljenost prostora od 60 ili 70 posto – dio je opravdanja tehničkog direktora Konstruktora Vice Dodiga, koji je ujedno i predstavnik konzorcija.
– Grad i država su bili blizu dogovora da se vlasništvo nad zemljištem prenese na Grad Split, ali promijenila se vlast. Građevinarstvo je svugdje u krizi, no bila bi šteta da se ugovor raskine jer korist će se ostvariti tek kad se sve planirano izgradi – dodaje Dodig.
Spaladium Arena je ipak izgrađena na vrijeme, dizajn je također izazvao dvojake komentare, a Svjetsko rukometno prvenstvo brzo je prošlo. Početkom 2009. godine punjenje Arene raznim događajima »Sportski grad« povjerio je američkoj tvrtki »Global spectrum« za cifru od 100.000 američkih dolara mjesečno. Međutim, Amerikanci koji su se predstavljali kao profesionalci etablirani na svjetskom tržištu upravo po managementu velikih dvorana i organiziranju koncerata, sajmova, priredbi…, nakon samo šest mjeseci su digli sidro. Nisu ostvarili ni minimum najavljivanih spektakularnih eventova, a gotovo paralelno s njihovim odlaskom gradonačelnik postaje Kerum. Njegov odabir za »poteštata« kao i nešto kasnije ostvarena većina u splitskom poglavarstvu njegove Hrvatske Građanske Stranke, možda ima veze s kasnijim otezanjem cijele priče oko dovršenja kompleksa kod Lore. Jer, već tri godine na, službeno i dalje gradilištu Spaladium Centra odmah preko puta poslovnog sjedišta tvrtke Kerum te vrlo blizu dva trgovačka centra splitskog gradonačelnika (Lora i Joker), nije se pokrenula lopata, kamoli stroj.
Kerumova figa
U tom vremenu dosta se toga promijenilo – recesija je, ne obazirući se na najave naših političara kako je Hrvatska spremna i neće biti krize, udarila punom snagom i pogodila možda i najviše upravo građevinsku industriju, promijenila se vlast na državnoj razini, ali i na lokalnoj. Svi dogovori koje je netko imao s tadašnjim premijerom Sanaderom otpali su, a gradonačelniku Kerumu se istovremeno nije žurilo riješiti problem kompleksa u Lori. Imao je i još uvijek ima hitnijih problema, pa tako Konstruktor (čiji su radnici iz središnjeg pogona na Sirobuji prošlog tjedna odlučili krenuti u štrajk upozorenja jer već treći mjesec zaredom nisu primili plaću) radi na zapadnoj gradskoj obali (ispred Kerumova hotela), no novaca za nastavak Spaladium centra nema. Već dvije godine traju pregovori kako pomaknuti cijeli projekt s mrtve točke, u tim pregovorima sudjeluje i gradonačelnik Kerum, no čini se s »figom u džepu«.
Interes Grada Splita u cijeloj situaciji koja »miriše« na novi Dom mladeži (poznata splitska betonska utvrda na Gripama koja nikad nije dovršena) mogao bi se, iz izjava gradskih dužnosnika, razlučiti na dvije osnovne varijante. Jedna ima dvije podvarijante, no obje uključuju završetak Spaladium Centra sa svim objektima. Druga je pak aktivacija jamstava koje Grad ima u slučaju nepridržavanja ugovora te naplata pretrpljene štete imovinom investitora, dakle triju tvrtki iz Konzorcija.
Treća varijanta
U protekle dvije godine tijekom pregovora između Vlade RH, Grada Splita te Konzorcija i banaka, pojavila se mogućnost da Vlada proda 12.000 metara kvadratnih zemljišta Gradu ili nekom trećem. Grad Split pak planira od komunalnih doprinosa (u slučaju završetka kompleksa) uprihoditi oko 90 milijuna kuna, a povrh toga bi se u gradski proračun slio novac od poreza na dohodak i prireza novih zaposlenika. S druge strane, dogradonačelnik Jure Šundov ima još jednu verziju. U poslovni toranj kompleksa kod Lore mogla bi se smjestiti gradska administracija iz Banovine, a možda i ostala komunalna poduzeća koja imaju sjedišta na atraktivnim mjestima po gradu, prijedlog je dogradonačelnika Šundova za kojeg će se pak tražiti šira potpora u Gradskom vijeću, ali i istomišljenici u Vladi.
Apsolutno se ništa nije pokrenulo, niti je koga briga, čini mi se – pomalo rezignirano kazao nam je jučer direktor Spaladium Arene Srđan Žižak. Otkad je Arena bez struje i pod ključem, pojavljuje je i čitav niz operativnih problema.
– Osiguravajuća kuća lako bi nam mogla opozvati policu osiguranja jer sustavi zaštite od požara nisu u funkciji bez struje, pojavljuje se opasnost od provala, krađe, objekt je već desetak dana zatvoren… Iz Vlade su tijekom sastanaka prošli tjedan kazali da to više nije njihov problem, već gradski, jer su oni podmirili svoje obveze i ničim situaciju nisu zakomplicirali, što je i istina. Iz Erste banke zatražili su sastanak u gradskoj upravi kako bi doznali zašto grad ne plaća nama, a posljedično ni mi dobavljačima. U utorak je sastanak u gradu, s kreditorima, predstavnicima grada i vlasnika, u srijedu bi mogli znati nešto više – opisao je situaciju oko Spaladium Arene direktor Žižak.
Onu treću varijantu, o naplati potraživanja zbog neispunjenja obveza od strane Konzorcija, a sa zahtjevom od nekih 10-ak milijuna eura, Grad bi de facto ušao u vlasničku strukturu tri građevinske tvrtke, dogradonačelnik Šundov za sada otklanja. Ono što je sigurno, Grad Split nije platio posljednje dvije rate najma, smatrajući vjerojatno da su do sada svi rokovi za početak radova na Spaladium kompleksu probijeni. Posljedično, »Sportski grad TPN« ostala je bez sredstava za struju te je u – blokadi. A dok se svi uključeni dogovore, realnom se čini mogućnost da se umjesto izgradnje poslovno-trgovačkog kompleksa na zemljištu do Arene nastavi sakupljati – kišnica.
