Posebna je priča sudbina ministra prometa i potpredsjednika stranke Zlatka Komadine. On je i dalje na bolovanju i izbjegava kontakt sa svijetom, očito jer mu je nakon konstatiranih ulkusnih problema i stresa na ministarskoj funkciji potreban istinski odmor. Odluka o nastavku obavljanja dužnosti samo je na njemu; iz Milanovićevog kruga jasno se poručuje da će se ministra Komadinu pričekati da sam odluči kad će normalno nastaviti obavljati svoju dužnost u Ministarstvu pomorstva i prometa. Ne postoji nikakav presing da s tog mjesta ode, dapače očekuje se da se vrati i nastavi raditi, jer bi rekonstrukcija Vlade nakon samo dva mjeseca mandata najmanje odgovarala samom premijeru Milanoviću. No, čini se kao da je i sam Komadina u dilemi može li zdravstveno podnijeti sve napore koje ministarska funkcija iziskuje. 

    Aspiranata na njegovo ministarsko mjesto naravno uvijek ima – i ambiciju ne krije sisačka županica, »žena zmaj« kako je u SDP-u zovu, Marina Lovrić-Merzel. Iako su je pratile afere, među ostalim i ona da je rastrošna jer ima čak 13 različitih savjetnika, županica ne krije želju da uđe u Vladu ukoliko se Komadina iz zdravstvenih razloga povuče. 

    Mediji dosta brutalno spekuliraju o tome, mada Komadina nikad ni riječju nije najavio odlazak i samo će još malo produžiti bolovanje, a ako se normalno oporavi i vrati na svoju funkciju, tada će sigurno ostati i kandidat za potpredsjednika, jer objektivno uvijek ima veliku podršku članstva diljem Hrvatske.

    Ako se kakav kandidat i pojavi, to može biti samo neki specijalni redikul i luzer, nesvjestan okolnosti oko sebe. Stoga će se dogoditi i pomalo apsurdna, a za SDP i skupa situacija. Naime, kako se šef partije bira sustavom jedan čovjek-jedan glas, u izbornom procesu u kojemu sudjeluju svi članovi SDP-a dva tjedna uoči izborne konvencije, na kojoj se biraju i svi ostali dužnosnici stranke, izbori za predsjednika SDP-a zapravo će se svesti na zaokruživanje jednog jedinog imena na listiću, onog Zorana Milanovića, i to na tisućama biračkih mjesta diljem zemlje. Ali, eto, demokracija košta, a SDP se takvog modela sigurno neće željeti odreći, naročito ne sad kad ga želi kopirati čak i HDZ! 

    No, promjena u SDP-u će ipak biti; kako bi zadržao stabilnost i mir u stranci potreban za uspješan rad svoje Vlade, šef SDP-a udvostručit će broj potpredsjednika i članova Predsjedništva koji će se birati na konvenciji. Tako se očekuje da će SDP ubuduće imati četiri potpredsjednika, umjesto dosadašnja dva, a deseteročlano Predsjedništvo sada će porasti na 18 članova. Time se otvara prostor da u najuže vodstvo stranke uđu svi aktualni ministri i čelnici Sabora, te da izborna konvencija prođe što mirnije. 

    Predsjednik SDP-a Zoran Milanović na jednoj od stranačkih sjednica nedavno najavio je kako ti izbori moraju biti poruka građanima da je SDP odgovorna stranka i da želi opravdati povjerenje koje je dobio na prosinačkim izborima. 

   Predizborno komešanje

Unatoč tome što se stranačka tijela šire, a izbori će proći pod budnim Milanovićevim okom, i neće se moći dogoditi da u uži krug uđu ljudi koje on ne želi u svojoj blizini, kao prošloga puta kad mu se »zalomila« sada bivša Željka Antunović, predizborno komešanje itekako se osjeća u redovima SDP-ovaca. Milanovićevih suradnika je puno više nego četvero, koliko će se biti potpredsjednika, i mnogi se vide uz bok šefu stranke i Vlade, neki kako bi ostvarili ambiciju da se približe centru odlučivanja, a neki – možda – i kako bi jednog dana zamijenili i samog Milanovića, kad se balon recentne izborne pobjede ispuše, a premijerova popularnost opadne. 

    Kako sada stvari stoje, kandidata za četiri potpredsjednička mjesta moglo bi biti i desetak: sadašnji potpredsjednici Milanka Opačić i Zlatko Komadina, očekuje se, ponovno bi se mogli kandidirati za iste funkcije, a ako svoju kandidaturu istaknu i Arsen Bauk, Gordan Maras, Boris Šprem i Željko Jovanović, velike su šanse da dobiju podršku predsjednika Milanovića za to. 

    Kao kandidati se spominju i Davor Bernardić, koji želi postati gradonačelnik Zagreba, pa i ministar Ranko Ostojić, kao i Mirela Holy, a i Neven Mimica, koji je, iako trenutno na bolovanju kao i Komadina, jedan od glavnih Milanovićevih suradnika, dapače svojevrsni ideolog rada sadašnje Vlade, kao čovjek koji je osmislio njezin ustroj, odnose u koaliciji i pisao izborni program Kukuriku saveza.   

Bolje i više

Stoga će delegati na konvenciji očito dobiti priliku da istinski biraju između više kandidata, no to se u SDP-u ionako već događa u više izbornih procesa, i doista je postalo politički standard. Koliko je zasad poznato, dio dosadašnjih članova Predsjedništva to želi i dalje ostati, pa tako Vojko Obersnel ne planira biti kandidatom za potpredsjednika, već ostaje u vrhu stranke u društvu ministara u Predsjedništvu. 

    Očekuje se da će se za 18 mjesta u Predsjedništvu praktički kandidirati svi ministri, osim Ante Kotromanovića koji nema tih ambicija, ali i Slavka Linića. To je samo naizgled iznenađujuće zna li se koliki je njegov utjecaj na rad Vlade i kadroviranje. No, ako se sjetimo da je Linić ljetos izjavio, a nedavno ponovio da je protiv dupliranja funkcija u stranci i u vlasti, pa čak i kad se to odnosi na samog predsjednika stranke i premijera, onda je jasno da Linić neće ni u Predsjedništvo iz principa. Uostalom, njegov utjecaj je ionako uvijek iznad njegovih formalnih funkcija. 

    Većina ostalih još bježi od eksplicitnog izjašnjavanja, pa tako ministar uprave Arsen Bauk, na pitanje je li spreman kandidirati se za potpredsjednika, kaže: 

    – Kad se raspišu izbori i budu poznata izborna pravila, kandidirat ću se. Znam jedino da neću biti kandidat za predsjednika. 

    Slično govore i drugi ministri, poput ministra poduzetništva Gordana Marasa, za aktualnu potpredsjednicu Milanku Opačić je unaprijed jasno da ostaje kandidat za potpredsjednika, ali ima i onih koji su otvoreniji. Kao i obično u svom stilu, ministar obrazovanja Željko Jovanović ne krije svoju ambiciju da postane desna ruka Milanoviću: 

    – Mislim da nakon 22 godine što sam neprekidno u vodstvu riječkog SDP-a imam znanje, iskustvo i energiju potrebnu za sudjelovanje u vodstvu na nacionalnoj razini, pa ću se kandidirati za potpredsjednika. Ne kandidiram se zbog funkcije nego zato što želim dati jači doprinos poboljšanju rada SDP-a, jer je to ključno sada kad smo pobijedili na izborima. Stranka mora raditi bolje i više nego kad smo bili u oporbi, kaže Jovanović koji ne krije da je Milanoviću već najavio svoju kandidaturu. 

    Željko Jovanović tvrdi da je dobio podršku, te se stoga neće ni natjecati za mjesto u Predsjedništvu, u kojemu ni dosad nije bio.   

Milanovićev mig

Kako stvari stoje, jasno je da će Milanović veliku podršku dati i kandidaturi predsjednika Sabora Borisa Šprema, a i Nevenu Mimici ako se odluči za to, a budući da su si Bauk i Maras svojevrsna konkurencija kao kandidati izrasli iz Foruma mladih, moguće da je će se među njima uoči konvencije već postići preliminarni dogovor oko podjele tih mjesta. 

    Jasno je da neki više neće dobiti šansu. Primjerice, ako se Željka Antunović i kandidira na neku od viših funkcija, šanse da prođe bit će za nju izuzetno male. Sama činjenica da nije ni pozvana na skup u Poreč, a članica Predsjedništva je, dovoljno govori o tome da Milanovićev mig neće imati, a bez toga nema ni podrške baze. 

    Plan je da se Predsjedništvo i dalje bira po regionalnom principu, a kako će se broj članova praktički udvostručiti, tada će Rijeka i Istra sada imati dva »rezervirana« mjesta. Jedno će već po defaultu pripasti Obersnelu, a bit će zanimljivo vidjeti tko će biti kandidati za drugo mjesto; možda netko blizak Obersnelu i Milanoviću, ili pak neki pripadnik županijske struje, možda obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić. 

    Kako bilo, činjenica je, međutim, da ni u redovima Obersnelove tzv. gradske ekipe više nema idile, pa je tako Jovanović praktički postao konkurent Obersnelu, a još je gore u županijskoj ekipi, u kojoj se Vujić u potpunosti ogradio od Zlatka Komadine, te je veliko stoga moguća doista eksplozija kandidatura sa svih strana. 

    U vrhu stranke se toga ne boje, dapače priželjkuju istinsku demokratsku bitku: 

    – Proširenje broja funkcija je logičan slijed sada kad u vlasti imamo toliko ljudi. Zašto reducirati, ako je logično da su ljudi u vlasti ujedno zastupljeni i u vrhu stranke? Ovako će više ljudi dobiti priliku. Pritom će regionalni princip i dalje biti prisutan, pa ćemo tako na primjer sada umjesto jednog čovjeka iz Rijeke i Istre, u Predsjedništvu imati dva, kao i iz drugih regija, pojasnio je već ranije naš izvor u vrhu stranke. Ističe i da će biti ojačane ovlasti Predsjedništva, koje će preuzeti dio funkcija Glavnog odbora, sukladno kadrovskom jačanju toga tijela. 

    U svakom slučaju, pred SDP-om je, nakon pomlađivanja zastupničke ekipe u saborskim klupama, sada i pomlađivanje samog vodstva stranke. Ako Komadina ostane u vrhu, bit će jedna od rijetkih osoba kontinuiteta u odnosu na Račanovu eru.