Foto D. ŠKOMRLJ
Dobra vijest je da je HNB izveo revoluciju u ponašanju. Proteklog tjedna je pokrenuo dosad nezamisliv potez - kupovanje državnih obveznica - kako bi spriječio rast kamata na javni dug
ZAGREB – Hrvatski poduzetnici s nestrpljenjem očekuju paket mjera za pomoć gospodarstvu, najavljene za ovaj tjedan radi ublažavanja ekonomskih posljedica koronavirusa. Već dvije trećine poduzeća i obrtnika pogođeno je padom prihoda, pa od Vlade očekuju pojas za spašavanje, kako bi održali glavu iznad vode dok ne prođe gospodarska oluja koja mnogima prijeti stavljanjem ključa u bravu i otpuštanjem radnika.
Dobra je vijest da je i Hrvatska narodna banka preko noći izvela revoluciju u ponašanju. Proteklog tjedna je pokrenula dosad nezamisliv potez – kupovanje državnih obveznica – kako bi spriječila rast kamata na javni dug.
Počela je provoditi »monetarno popuštanje« po uzoru na mjere koje je Europska središnja banka već poduzimala protiv krize u eurozoni nakon 2010. godine.
Uz obranu tečaja kune, HNB je istodobno pokrenuo »strukturne operacije«, kojima će zapravo osiguravati opskrbljenost banaka novcem. To bi trebalo ublažiti šokove u financijskom sektoru dok gospodarska aktivnost slabi, a pad prometa izaziva manjak gotovine u tvrtkama i financijskom krvotoku zemlje.
Najava usklađenog djelovanja središnje banke i Vlade radi izravnog poticanja gospodarstva dobrodošao je preokret u ponašanju hrvatskih državnih institucija dok se suočavaju s prijetećom recesijom. Najavljeni zajednički potezi Vlade i HNB-a bude nadu da država ovaj put neće gospodarstvo ostaviti na cjedilu, kao nakon krize iz 2009. godine, kada je Hrvatska izgubila 20 posto industrijske proizvodnje i 200 tisuća radnih mjesta.
Ponestaje gotovine
Gorući problem u poduzećima je ponestajanje gotovine, na što upozoravaju gotovo sve poslovne asocijacije, od Hrvatske udruge poslodavaca, do Gospodarske i Obrtničke komore.
Zbog ograničenja prometa, kretanja ljudi i djelomičnog pucanja opskrbnih lanaca u Hrvatskoj i Europi, gospodarstvo posrće i padaju prihodi poduzetnika – od frizera, ugostitelja i hotelijera, do prijevoznika, industrije, poljoprivrede i šumarstva.
To znači da poduzetnici imaju sve manje novca za plaćanje poreza, otplatu kredita i za plaće radnika. Smanjit će se prihodi državnog proračuna i banaka, a zaprijetit će i otpuštanje zaposlenih.
Stoga poduzećima hitno treba baciti pojas za spašavanje – porezne olakšice, odgodu otplate kredita te financijske poticaje – kako bi lakše prebrodili nevolje. U tome očekuju ne samo pomoć državnog proračuna i HNB-a, nego i kreditnu potporu Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
Da stvari idu nizbrdo i da koronavis može pokrenuti ekonomsku recesiju, svjesne su i vlade ostalih europskih zemalja koje doslovce preko noći poduzimaju izvanredne mjere za spašavanje gospodarstva. Koliko su stvari ozbiljne, svjedoči podatak da je susjedna Slovenija najavila mjere u vrijednosti od milijardu eura, a Italija je proračunski paket za pomoć zdravstvu i gospodarstvu povećala na 25 milijardi eura.
Preokret u Njemačkoj
Ipak, najveći preokret prošlog tjedna dogodio se u Njemačkoj, europskoj tvrđavi proračunske štednje, koja je na pritisak poslovnih udruga iznenada pukla, pristavši na popuštanje financijske discipline.
Njemačka državna banka za razvoj KfW, koja je ima sličnu ulogu kao HBOR u Hrvatskoj, povećat će proračun za 93 milijarde eura, sa sadašnjih 460 na oko 550 milijardi. Pojednostavit će i ubrzati dodjelu kredita i jamstava za cijelo gospodarstvo, od taksista do najvećih kompanija.
Ministar financija Olaf Scholz je najavio lansiranje financijske »bazuke« radi osiguranja »neograničene« likvidnosti poduzećima. Radi se o kolosalnoj državnoj intervenciji, koju je ministar gospodarstva Peter Altmaier nazvao mjerama »bez presedana u poslijeratnoj njemačkoj povijesti«, »najsveobuhvatnijom i najučinkovitijom pomoći ikad provedenoj u krizi«.
Kako bi se spriječilo propadanje zdravih firmi i otpuštanje radnika, francuski ministar financija Bruno Le Maire najavio je izdvajanje »desetina milijardi eura« iz proračuna. Britanska vlada i središnja banka pripremaju hitne poticaje za gospodarstvo, nezapamćene u povijesti, s financijskim potencijalom od 13 posto britanskog BDP-a, piše Telegraph.
Istodobno, Europska komisija i Europska središnja banka imaju ograničene mogućnosti za djelovanje i za pomoć članicama EU-a. Europske institucije, upozoravaju analitičari, stvorene su za sunčano vrijeme, a nisu osposobljene za oluju. Usto, blokirane su nesuglasicama članica o budućem europskom proračunu, o njegovoj namjeni i o načinu odgovora na moguću krizu.
Stoga su inicijativu za borbu protiv koronavirusa i prijeteće recesije preuzele nacionalne države, svaka na svoj način. Svjesna svoje slabosti, Komisija je privremeno stavila izvan snage zabranu državnih subvencija te je odustala od krute politike proračunske štednje i smanjivanja javnog duga, omogućivši članicama da svaka za sebe nađe najprikladnije odgovore.
To znači da ni Hrvatska ne treba očekivati veliku pomoć iz Europe, već se ponajprije treba uzdati u se i u svoje kljuse. Sudeći prema preokretu u ponašanju, to je postalo jasno i hrvatskoj Vladi te središnjoj banci.
