Poboljšanja u funkcioniranju zdravstvenog sustava uvođenjem e-recepata i drugih oblika e-zdravstva, prema riječima Bressana, zapravo se još uvijek ne osjećaju, barem što se tiče liječnika i pacijenata.
– Povećale su se obveze liječnika i sestara u raznoraznom izvješćivanju prema HZZO-u, HZZJZ-u i HZMO-u, a što je dovelo do još dodatnog smanjivanja vremena koje zdravstveni djelatnici imaju za pružanje zdravstvene zaštite svojim pacijentima – tvrdi Bressan.
– Više puta su zdravstvene vlasti na svim razinama upozorene na neprimjenjive odluke, i svaki put je stvarnost potvrdila istinost naših upozorenja – samouvjereno kaže dr. Leonardo Bressan iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Bojkot prihvaćen
Njihova predviđanja definitivno su se potvrdila kao točna kod ovogodišnjeg pokušaja formiranja centara obiteljske medicine koji su u reformiranoj hitnoj medicinskoj pomoći trebali zamijeniti dežurne ambulante hitne pomoći. Bojkot vikend-dežurstava naposljetku je prihvaćen, a posao koji su trebali obavljati liječnici primarne zdravstvene zaštite u Primorsko-goranskoj županiji do daljnjega obavlja Zavod za hitnu medicinu. Centri obiteljske medicine su u PGŽ-u kao punktovi dežurstva primaraca zapravo ukinuti pa od sedam punktova koliko ih je trebalo dežurati, funkcionira jedino dežurstvo u Rijeci, u Cambierijevoj ulici koje je, uostalom, već desetljećima dežurni punkt primarnih liječnika, i to nevezano uz centre obiteljske medicine koji su očito tek – neuspjeli pokušaj.
– Usporedno s reformom hitne medicine, zdravstvene su vlasti pokušale nasilno uvesti novu tvorevinu, nemušto nazvanu centri obiteljske medicine, ali u kojima bi trebali sudjelovati i pedijatri, bez da se konzultiralo struku ili provjerilo postoje li tehnički i kadrovski preduvjeti za takvo što. Rezultate znamo: Centri nisu nigdje zaživjeli, a liječnici, nakon dužeg prekoračenja svih humanih mogućnosti, u zaštiti zdravlja i sigurnosti vlastitih pacijenata prestali su s dodatnim dežurstvima dok se ne steknu uvjeti koji bi garantirali sigurnost samim pacijentima – ističe Bressan. Dodaje da je upornim pritiscima i argumentima, KoHOM uspio uvjeriti lokalne zdravstvene vlasti da započnu s opremanjem ambulanti u kojima bi se trebala održavati dodatna dežurstva. Bressan čeka i novi ciklus zapošljavanja novih liječnika koji bi prema njegovom mišljenju trebali preuzeti dodatna dežuranja. Drugim riječima, primarci će na Centre obiteljske medicine pristati samo ako se zaposle liječnici koji će u njima raditi.
Vađenje krvi
Bressana trenutno muči još jedna odluka koja je donesena u skladu s ranijom reformom primarne zdravstvene zaštite, a koja već više od godinu dana smeta liječnicima obiteljske medicine: vađenje krvi u ordinacijama.
– Prijepori oko nasilnog uvođenja vađenja krvi u ordinacijama obiteljske medicine su još u tijeku. Način na koji je to nametnuto izazvao je gubitak vremena koje liječnik i sestra mogu posvetiti potrebama vlastitih pacijenata – upozorava Bressan, dodajući da je zdravstvena administracija na svim razinama donijela kvalitetne i održive poteze samo tamo gdje je dobila podršku struke.
– Nadamo se da neće trebati još ljudskih žrtava kako bi se shvatila nemjerljiva količina znanja i iskustva koju posjeduju liječnici-primarci, koji na svojim plećima nose teret cijelog sustava zdravstva – zaključuje Bressan.
