ZAGREB Državni proračun u ovoj će godini iznositi najviše 118 milijardi kuna, taj Vladin plan neslužbeno otkrivaju naši izvori iz Banskih dvora. Doznajemo i da je plan Vlade u ovoj godini smanjiti rashode  za oko 4,6 milijardi kuna. Kako je  planirani državni proračun u prošloj godini bio 122,29 milijardi kuna, uz ovogodišnje  smanjenje rashoda od 4,6 milijardi kuna proračun za ovu godinu mogao bi se popeti do najviše 118 milijardi kuna. Da bi ostvarila taj plan Vlada će zapravo morati rezati redovite rashode puno više od 4,6 milijardi kuna, jer u ovoj godini na naplatu dolazi oko dvije milijarde kuna kamata više nego lani. 

Smanjenje deficita

Lani je Hrvatska morala platiti 7,5 milijardi kuna kamata, dok joj u ovoj godini na naplatu stiže najmanje 9,5 milijardi kuna kamata. Ako doista želi  smanjiti državnu potrošnju na 118 milijardi kuna, Vlada će, uz plaćanje kamata, morati ostale rashode rezati za barem šest milijardi kuna. Kako je već najavila da neće biti smanjenja mirovina, osim dužnosničkih, niti rezanja plaća  i socijalnih naknada, Vlada ima najviše prostora za  značajne uštede  na materijalnim rashodima koji su u prošloj godini bili veći od devet milijardi kuna ili na subvencijama koje su bile 6,5 milijardi kuna. Što se tiče prihoda oni bi trebali, zahvaljujući povećanju PDV-a na 25 posto, biti veći za 3,5 milijardi kuna od prošlogodišnjih 107, 4 milijarde kuna, odnosno iznosit će oko 111 milijardi kuna. U tom bi slučaju deficit državnog proračuna bio tek sedam milijardi kuna, što je za deset milijardi manje nego u 2011. godini. O tome koliki će biti deficit državnog proračuna ovisit će i koliko se država mora zadužiti u ovoj godini. 

No, kako u Vladi razmišljaju o smanjenju  zdravstvenih doprinosa, kako bi rasteretili trošak rada, to će onda dijelom poništiti povećanje prihoda od PDV-a. Ako bi se zdravstveni doprinosi smanjili s 15 na 13 posto, onda bi i prihod proračuna pao za oko 2,2 milijarde kuna. 

Uz to iz Vlade najavljuju i smanjenje opterećenja kad je u pitanju porez na dohodak. Zasad se može čuti nekoliko verzija mini reforme poreza na dohodak, od toga da bi neoporezivi dio dohotka narastao s 1.800 na tri tisuće kuna ili da bi se to odnosilo samo na najniže plaće do 3.200 kuna. No, kako bi bilo teško (a  upitna je i ustavnost takvog poteza), povećati neoporezivi dio samo za određene kategorije, najvjerojatnije je opcija po kojoj bi se mijenjali porezni razredi. Zasad u Vladi  nije moguće dobiti razradu tih planova, no doznajemo da je cilj da se  rasterete neto plaće do šest tisuća kuna, kako bi se dijelom poništio efekt povećanja PDV-a.  Takav je plan temeljen na ideji da se neoporezivi dio plaće podigne na oko 2.200  kuna, te da se mijenjaju porezni razredi. Nešto veće opterećenje osjetili bi oni s neto plaćama iznad osam tisuća kuna, što je oko deset posto zaposlenih u Hrvatskoj. 

Bez međustopa

Kako bi u tom slučaju bez dijela prihoda ostale lokalne vlasti, koje ubiru najveći dio zarade od poreza na dohodak, Vladin je plan da se odrekne određenog postotka prihoda od poreza na dohodak koji pripada državnom proračunu. Na taj bi način država dodatno smanjila svoje prihode, odnosno u kombinaciji sa smanjenjem zdravstvenih doprinosa to bi joj pojelo gotovo cijeli dobitak ostvaren na povećanju PDV-a. To je razlog što u ovoj godini vjerojatno neće biti uvođenja međustopa na primjerice hranu i turizam, nego bi se one primjenjivale od sljedeće godine. Uz turistički smještaj niža bi se stopa, prema nekim izvorima, plaćala i u ugostiteljstvu, ali samo na hranu dok bi se na piće plaćala stopa od 25 posto.