Ukupno 73 zastupnika, uglavnom socijaldemokrata, liberala i zelenih, ali i četvero članova konzervativne Europske pučke stranke potpisalo se na otvoreno pismo kojim »izražavaju zabrinutost zbog statusa nacionalnih manjina u Hrvatskoj i zbog mogućnosti da im se referendumom umanje ustavna prava«.
ZAGREB Skupina zastupnika u Europskome parlamentu uputila je u petak Hrvatskoj otvoreno pismo u vezi s najavom referenduma o uporabi manjinskog jezika i pisma koji će, smatraju, biti kršenje prava nacionalnih manjina.
Zajedno s njima, otvoreno je pismo poslala i ELEN, nevladina organizacija koja se zalaže za ravnopravnost jezika.
Ukupno 73 zastupnika, uglavnom socijaldemokrata, liberala i zelenih, ali i četvero članova konzervativne Europske pučke stranke potpisalo se na otvoreno pismo kojim »izražavaju zabrinutost zbog statusa nacionalnih manjina u Hrvatskoj i zbog mogućnosti da im se referendumom umanje ustavna prava«.
Skupina okupljena oko stožera za obranu Vukovara prikupila je više od 600 tisuća potpisa za organiziranje tzv. referenduma o ćirilici po kojem bi nacionalne manjine pravo na upotrebu svoga jezika dobile tek kad u nekoj sredini čine polovinu stanovništva. Po sadašnjem hrvatskim propisima za to je potrebno 33 posto, navode u pismu europski parlamentarci.
»Društva se cijeni po tome kako se ponašaju prema malima i slabima, a Hrvatska je sve dosad bila dobar primjer zemlje koja štiti manjine. Dijelom zbog toga je i postala 28 članica Europske unije«, kaže se u pismu europarlamentaraca, a potpisali su se, među ostalima i njemački zastupnici EPP-a Bernd Posselt i Martin Kastler, te Mađarica Kinga Gal i Rumunj Csaba Sogor iz iste pučanske grupacije.
Namjeru inicijatora referenduma da manjine imaju pravo na svoj jezik i pismo samo u gradovima i oćinama gdje bi činili većinu potpisnici pisma nazivaju »apsurdnom i iznad svega opasnom za Hrvatsku i EU«.
I članovi europske mreže za jednakost jezika ELEN poslali su Hrvatskoj otvoreno pismo istog sadržaja.
»U europskim je relacijama i prag od 33 posto za pružanje dvojezičnosti već visok«, kaže se u pismu. »U Finskoj je, na primjer, dvojezičnost omogućena kad švedska manjina dosegne osam posto stanovništva u općini«, dodaje se.
»Umijeće zajedničkog života gradi se godinama, a korisno je i obogaćuje cijelu zajednicu. No lako ga je potkopati mjerama podjele poput ovoga referenduma«, kaže ELEN i dodaje kako bi Hrvatska organiziranjem referenduma kršila međunarodne povelje o zaštiti nacionalnih manjina i njihovih jezika te odredbe o zabrani diskriminacije i povelje o temeljnim pravima i zemlja »bi se našla u neodrživu položaju i u sukobu s vlastitim ustavnim zakonom«.