ZAGREB Iako bi prema najavama izmijenjeni Zakon o kaznenom postupku trebao onemogućiti državne odvjetnike u otezanju procesa sudac Vrhovnog suda RH Damir Kos smatra kako zakonsko rješenje to baš ne garantira.

Kos je na to upozorio na nedavno održanom savjetovanju što ga je Udruženje za kaznene znanosti i praksu organiziralo u Opatiji na temu »V. novela Zakona o kaznenom postupku: Usklađivanje s Ustavom i europskim standardima«.

U svom izlaganju sudac Kos je zaključio kako volja zakonodavca nije bila onemogućiti vođenje postupka zbog neažurnog postupanja državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, već da mogući propusti u radu pravosudnih dužnosnika imaju za posljedicu njihovu stegovnu odgovornost i to sa posljedicom na njihov radnopravni status.

Ažurno postupanje

– Zahtjev za djelotvornim postupanjem bez odugovlačenja jedno je od jamstava što ih pruža Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer  u Članku 6. propisuje da svatko ima pravo tražiti da se u razumnom roku ispita njegov slučaj i to kako radi utvrđivanja prava i obveza građanske naravi, tako i u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo.

Vrlo blisku odredbu nalazimo i u Članku 29. Ustava Republike Hrvatske. Naime, u ovoj normi je propisano da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnjama i optužbama za počinjeno kazneno djelo. Upravo ovakvo poimanje ažurnog postupanja dalo je osnove da zakonodavac u odredbama Zakona o kaznenom postupku tijelu koje u tom trenutku provodi pojedine radnje propiše rokove za njihovo poduzimanje. Glavni cilj toga je da se promptno utvrdi je li počinjeno kazneno djelo te tko ga je počinio, a kako bi se počinitelju u zakonom propisanom postupku izrekla i zaslužena kazna, objašnjava sudac Kos ističući kako je puno interesantnije što zakon nudi »alat« kojim bilo koja stranka u postupku može onemogućiti nepotrebno odugovlačenje, odnosno nepravilan rad državnog odvjetnika i suca istrage.

Primjeren rok

Tako izmjenjeni Zakon propisuje da žrtva kaznenog djela ima pravo zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o onome što je poduzeo povodom njezine prijave, ali ima pravo i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku. Očitovanje od državnog odvjetnika može se zatražiti već dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Međutim državni odvjetnik odgovor može dati u »primjerenom roku«, u svakom slučaju ne duljem od trideset dana.

– Dakle zakonodavac ne dopušta da »u ladicama državnog odvjetnika« stoje zaprimljene kaznene prijave, o kojima nakon proteka zakonskih rokova nije ništa odlučeno, navodi Kos primjećujući ipak kako nova zakonska rješenja niti na jednom mjestu nemaju određeno što će biti s osobom koja dovodi do nepotrebnog odugovlačenja postupka.

Sudac Kos upozorava da taj mehanizam može postati učinkovit tek kada Zakon o državnom odvjetništvu bude adekvatno sankcionirao ne-postupanja državnog odvjetnika u skladu s rokovima.