ZAGREB – Predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju neće pridonijeti održivosti mirovinskog sustava, već to mogu samo gospodarski rast i povećanje zaposlenosti, rečeno je na današnjoj sjednici saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

Najviše primjedaba odnosilo se na produljenje starosne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života (od 2030. godine), na tzv. švicarsku formulu za usklađivanje rasta mirovina s rastom plaća i troškovima života, te prestrogu penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu, a osobito diskriminaciju žena.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović smatra kako je riječ o »krpanju« sustava umjesto uvođenja novog modela, uz to što se kroz Zakon o povremenim poslovima uvodi i nesigurnost na tržište rada.

Upozorila je da prethodno nisu provedene analize sociodemografskog razvoja zemlje bez kojih se ne može u reformu. Drugi mirovinski stup pokazao se promašenim, neuspješnim i preskupim, a još se uvode podfondovi A, B i C, tvrdi Petrović.

Darko Šeperić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorio je da je kod nas očekivana životna dob kraća od tri do pet godina nego u zemljama Europske unije, a nezaposlenost je visoka. Po njegovu mišljenju, trebalo bi pričekati do 2020., vidjeti kakvi će biti trendovi, te raditi na povećanju zaposlenosti, a ne produljenju radnog vijeka.

Član Odbora i nekadašnji ministar socijalne skrbi Davorko Vidović drži da se ključan problem mirovinskog sustava ne može riješiti unutar njega samog uz postojeću visoku stopu nezaposlenosti. Potreban nam je održiv, pravedan, solidaran i uzajaman sustav, rekao je ocjenivši da su u zakonskom prijedlogu ipak neka poboljšanja.

Zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava Božidar Štubelj naglasio je nužnost donošenja takvog zakona s obzirom da godišnje za mirovine treba osigurati 36 milijardi kuna, dok se doprinosima skupi tek 17 milijardi. Podsjetio je i na odnos zaposlenih i umirovljenika 1,19 prema 1, što je neodrživo.

Produljenje dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina pokazuje pravac kojim moramo ići radi održivosti sustava. Stroža penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu potrebna je jer ljudi sve kasnije ulaze u svijet rada, pojasnio je.

Najavio je da će se minimalna mirovina zamijeniti najnižom, kao i da će se razdvojiti opće mirovine od onih ostvarenih po posebnim propisima, koje se obično nazivaju povlaštenima. Osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućit će se da s navršenih 60 godina života i 41 godinom radnog staža odu u punu starosnu mirovinu bez penalizacije, obrazložio je Štubelj.

Zbog nedostatka kvoruma Odbor danas nije donio zaključak, pa će to učiniti sutra.