ZAGREB Delegacija iz Katara predvođena tamošnjim ministrom energetike i industrije Mohammedom Bin Saleh Al-Sadom boravi u Hrvatskoj i s Vladom dogovara posao opskrbe budućeg LNG terminala na Krku katarskim plinom. 

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Al-Sada jučer su potpisali, u nazočnosti premijera Zorana Milanovića, sporazum o suradnji kojim se, kako je kazao Vrdoljak, otvaraju vrata budućim, konkretnijim koracima. Katarani su, kazao je, izrazili interes za opskrbu LNG terminala plinom, no bit će im predstavljeni i drugi hrvatski strateški projekti, od gradnje Jadransko-jonskog plinovoda preko istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, do gradnje LNG-a i planova Ine kao strateške hrvatske kompanije.

Na novinarsko pitanje je li Katar, međutim, zainteresiran i za gradnju LNG-a, odnosno financijsko sudjelovanje u tom projektu, katarski je ministar odgovorio kako će razmotriti sve parametre projekta, timovi obiju država će zajedno proučiti projekt i sve njegove aspekte, nakon čega će i Katar razmotriti što dalje.

 Katarsku delegaciju danas će primiti i predsjednik Ivo Josipović, koji je Dohu, zajedno s ostatkom hrvatske delegacije i mnogobrojnim domaćim gospodarstvenicima, posjetio krajem prošle godine, kad je Katar prvi put i izrazio svoju želju da preko LNG-a u Hrvatskoj svojim plinom opskrbljuje Europu.

Ulazak Katara u gradnju samog LNG-a, međutim, manje je izgledna opcija od početka. Do sada takvu opciju nisu spominjali, i puno je vjerojatnije da će Hrvatska vlada partnera za ovaj projekt pronaći u, moguće, američkim kompanijama koje se sa svojim plinom iz škriljaca žele širiti i na europsko tržište. SAD broji tek dva vlastita LNG terminala, no u planu imaju gradnju njih gotovo 20, moguće i u ovoj našoj regiji.

No, dok su Katarani sada sigurni dobavljači plina za budući LNG, štošta drugo još nije. Moramo, bilo u SAD-u ili negdje drugdje, pronaći strateškog partnera za gradnju i upravljanje terminalom, što je najteži posao, moramo ugovoriti dovoljno kupaca da bi terminal bio profitabilan, moramo riješti pitanje zemljišta za gradnju terminala, koje se nalazi pod hipotekom Hypo banke, a koje čeka završetak predstečajne nagodbe Dina Petrokemije, odnosno stečaja Diokija u čijem se vlasništvu Dina Petrokemija nalazi. Drugim riječima, do opskrbljivača i kupaca – Austrije, Mađarske, Slovačke, Češke i ostalih, koje veliku većinu svojih potreba za plinom namiruju iz Rusije – puno ćemo lakše negoli do strateškog partnera s kojim ćemo terminal graditi, i zatim njime upravljati. Dokle smo konkretno tu stigli, za sada još nije poznato.

Na novinarsko pitanje je li se Vlada u dogovoru s Katarom uopće pomaknula i milimetra naprijed, jer se čini da je Hrvatska ponovno na početku realizacije projekta LNG terminala na Krku, ministar Vrdoljak odgovorio je da je u proteklih godinu dana izrađena studija izvodivosti, ali da je riječ o velikom energetskom projektu i velikom ulaganju za čiju realizaciju Hrvatska traži partnera s kojim bi podijelila rizik.

»Prije godinu dana stav Katara je bio da je spreman opskrbljivati LNG terminal, a takav je njihov stav i danas. Vlada neće preuzeti rizik izgradnje LNG terminala dok ne nađe strateške partnere. Bilo bi preneozbiljno igrati se sa 600 milijuna eura hrvatskih građana«, zaključio je Vrdoljak.