Označavanje pacijenata barkodom trebalo spriječiti da se ikad više dogodi da se pacijentu odstrani zdravi organ, što se zbog zamjene identiteta 2011. godine dogodilo pacijentici dubrovačke bolnice
ZAGREB Pacijenti u hrvatskim bolnicama počeli su se odnedavno označavati – barkodom. Prilikom hospitalizacije na zapešće im se stavi narukvica s jedinstvenim identifikatorom koji osigurava pacijenta od zamjene identiteta, a omogućuje i bolje praćenje pacijenta, pregled lijekova koje uzima, ugradbenog i potrošnog medicinskog materijala, kao i kontrolu svih postupaka koje pacijent prođe tijekom hospitalizacije. Označavanje pacijenata barkodom trebalo spriječiti da se ikad više dogodi da se pacijentu odstrani zdravi organ, što se zbog zamjene identiteta 2011. godine dogodilo pacijentici dubrovačke bolnice.
Sustav u tri bolnice
Projekt identifikacije pacijenata nova je ugovorna obveza bolnica, no HZZO, koji ih je na to obvezao, nije precizirao rok u kojem bi sve bolnice trebale označiti sve svoje pacijente barkodovima. Novi su sustav prema podacima HZZO-a dosad uvele samo tri bolnice, KB Dubrava na dva odjela ili na oko 150 pacijenata, OB Šibenik na jednom bolničkom odjelu, odnosno kod 25 pacijenata, a Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena narukvicama je opremila sve svoje pacijente.
Velika Britanija uvela je identifikacijske narukvice u bolnički sustav još 2006. godine, a one su u primjeni i u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i drugim državama EU. Podaci govore da sustav kodiranja pacijenata koristi manje od 10 posto bolnica u svijetu, dok se većina i dalje oslanja na ručne provjere. Primjena bar-kodova u zdravstvu, pokazala su iskustva nekih bolnica, smanjuju broj grešaka i do 86 posto, a smanjuju se i bolnički troškovi.
Takvo označavanje pacijenata, koje je standard zdravstvene skrbi o pacijentima u većini razvijenih europskih država, pridonosi većoj sigurnosti pacijenata, smanjuje rizik od pogrešaka u liječenju, a uz to reducira troškove i povećava produktivnost.
Ostvarene uštede
Projekt identifikacije pacijenata, kako je bilo zamišljeno, do kraja godine trebale su barem djelomično uvesti sve bolnice. Iduće godine narukvice bi dobili svi bolnički pacijenti u Hrvatskoj, a tijekom 2015. godine na temelju podataka pohranjenih u narukvici pratila bi se potrošnje lijekova, ugradbenih i potrošnih medicinskih materijala, uzoraka i slično. U HZZO-u ističu kako striktnih rokova za uvođenje narukvica nema, no u bolnicama koje su uvele ovaj sustav kažu kako nema razloga za čekanje, jer se za svega nekoliko tisuća kuna godišnje drastično povećava sigurnost pacijenata.
KB Dubrava informatizirala je prošli tjedan i bolničku prehranu, čime se omogućuje bolje planiranje obroka. Samo na račun »umreženosti« menua, bolnička će kuhinja trošiti 20 posto manje. Među prvima u Hrvatskoj, ova je bolnica pokrenula i sustav e-nalaza, što znači da liječnik po završenom specijalističkom pregledu nalaz u elektroničkom obliku šalje u ambulantu obiteljskog liječnika.
– Na narukvice se godišnje potroši kao na kuru antibiotika za samo jednog pacijenta – ilustrira djelatnica jedne zagrebačke bolnice. Prednost je, kaže, što uz narukvice nema straha da bi kod pacijenta koji je u komi ili pod anestezijom moglo doći do zamjene papira s drugim pacijentom.
Kvalitetnija usluga
Kod dolaska u bolnicu, svaki pacijent dobiva narukvicu označenu imenom i prezimenom, datumom rođenja, adresom, a mora je nositi čitavo vrijeme dok je u bolnici. Osim kod prijema u bolnicu, barkod se opet očitava kod dolaska na odjel, prije i poslije operacije ili drugog postupka, prije otpusta iz bolnice….
– Pacijenti su narukvice primili vrlo dobro, a pokazalo se da se administriranje pri hospitalizaciji drastično smanjilo. Narukvice su izuzetno izdržljive, ne može ih se potrgati ili oštetiti, a skidaju se škarama pri otpustu iz bolnice – objašnjava Ana Primorac, glavna sestra KB Dubrava.
U toj bolnici pilot projekt identifikacijskih narukvica krenuo je krajem listopada, najprije na Zavodu za abdominalnu kirurgiju, a onda na još tri odjela sa više od stotinu pacijenata.
– Ovime podižemo kvalitetu usluge i povećavamo sigurnost pacijenaata. Tri su moguća izvora greške koja mogu ugroziti pacijenta: zamjena pacijenta, zamjena strane tijela ili zamjena organa koji treba operirati. Ovime je mogućnost takve zabune praktički nemoguća – ističe sanacijski upravitelj Dragan Korolija-Marinić.
