ZAGREB U većini zemalja članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, od 2. prosinca počinje se primjenjivati novi sustav graničnog nadzora pod nazivom EUROSUR (European Border Surveillance System), kojemu je cilj ojačati kontrolu nad vanjskim, kopnenim i morskim, granicama Unije.

Zahvaljujući novom sustavu, nacionalne vlasti koje nadziru granice moći će brže i jednostavnije razmjenjivati informacije, i međusobno i s Frontexom, europskom agencijom za koordinaciju graničnih kontrola. Svrha uspostave novog sustava je, prije svega, smanjenje broja migranata koji u EU ulaze ilegalno. No, kako tvrde europske institucije, sustav će omogućiti i lakše spašavanje njihovih života jer će se moći brže razmjenjivati informacije s tijelima zaduženim za potragu i spašavanje. Ujedno, sustav bi trebao osigurati pravovremeno otkrivanje brodova u nevolji prema kojima će se onda slati pomoć. Međutim, pojedini europski parlamentarci upozoravaju da EUROSUR nije namijenjen spašavanju onih koji u Europi traže bolji život, nego – upravo suprotno – isključivo borbi protiv ilegalnih migranata.

Uspostavu EUROSUR-a poduprli su i Europski parlament i ministri vanjskih poslova zemalja članica. Oni su, nakon listopadskog sastanka, priopćili da će novi sustav stvoriti mehanizam za razmjenu operativnih informacija i suradnju kako bi se »smanjio broj ilegalnih migranata koji neprimjećeno ulaze u EU« te »povećala unutarnja sigurnost sprečavanjem prekograničnog kriminala, kao što je trgovanje ljudima i švercanje droge«. 

Dogovoreno je da EUROSUR od 2. prosinca »kreće« u zemljama s vanjskom granicom EU-a, odnosno zemljama koje graniče s ne-članicama Unije. Među njima je i Hrvatska, pa je Vlada zbog toga prošlog tjedna prilagodila ustroj Ministarstva unutarnjih poslova. Time je uspostavljena Služba Nacionalnog koordinacijskog centra i analize rizika koja postaje jedinstvena kontaktna točka u graničnoj policiji putem koje će se razmjenjivati informacije. Nova služba, kako piše u izmjenjenoj uredbi o ustrojstvu MUP-a, bit će »centralno mjesto za nadzor i koordinaciju svih aktivnosti granične policije koje se provede na terenu u realnom vremenu« te »mjesto analize i praćenja stanja sigurnosti na državnoj granici«. Unatoč osnivanju nove službe, u MUP-u ističu da se broj zaposlenih neće mijenjati jer će se nova radna mjesta popuniti preraspodjelom. 

U izvješću Frontexa, agencije koja koordinira nadzor nad europskim granicama, iz travnja ove godine, navodi se da će pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska postati (odnosno, već je postala) zemlja članica s najdužom vanjskom kopnenom granicom. Kad se zbroje kilometri granice prema BiH, Srbiji te Crnoj Gori, vanjska kopnena granica koju nadzire Hrvatska iznosi, prema Frontexu, 1.377 kilometara. To je 37 kilometara duže od druge po dužini vanjske europske granice, one između Finske i Rusije. No, Finska ima najdužu pojedinačnu granicu prema nekoj ne-članici (spomenuta granica prema Rusiji), dok je na drugom mjestu granica između Hrvatske i BiH (1.001 kilometar) za koju Frontex navodi da prelazi preko vrlo različitog terena, od planinskih do urbanih područja.