BEOGRAD U Srbiji danas počinje izgradnja plinovoda Južni tok čime postaje tranzitna zemlja za plin,  a u bliskoj budućnosti i regionalno energetsko sjecište. Već u početku, plinovod će Srbiji donijeti korist od 200 milijuna eura, ali i bolji geostrateški položaj i poziciju.

Riječ je o najvrijednijoj investiciji u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća “teškoj” više od 1,9 milijardi eura.  Izgradnja plinovoda trajat će dvije godine, a puštanje u rad predviđa se 2016.godine. 

Inače, izgradnju “Južnog toka”  kroz Srbiju realizirat će zajedničko poduzeće “Južni tok Srbija”, u kojem Srbijagas ima 49 posto, a ruski Gazprom 51 posto vlasništva i koji će do prvog kvartala sljedeće godine osigurati oko 500 milijuna eura za prvu etapu gradnje. Gazprom će, prema najavama direktora Srbijagasa Dušana Bajatovića, a kako prenosi B92, odobriti srpskoj strani i kredit od 175 milijuna eura bez državne garancije, s kamatom od 4,25 posto. Taj aranžman predviđa da Srbija ne plaća ništa dok ne počne funkcioniranje Južnog toka. Kredit će se vraćati od tranzitnih taksi.

Dionica plinovoda kroz Srbiju dugačka je 421 kilometar, iz Bugarske ulazi kod Zaječara, a izlazi kod Subotice, uz dva planirana odvojka prema Hrvatskoj i Republici Srpskoj, a razmatra se i mogućnost da jedan krak plinovoda ide prema Makedoniji i Kosovu i Metohiji. 

 Kapacitet plinovoda kroz Srbiju bit će 41 milijardu kubnih metara plina godišnje, od čega će za Srbiju, u početku, biti na raspolaganju oko pet milijardi kubika, pa i više ukoliko se poprave ekonomske prilike u zemlji, navode srbijanski mediji. 

Najavljuje se također i da će ruski Gazprom zakupiti na 25 godina cijeli kapacitet plinovoda što je garancija Srbiji da će taj plinovod u potputnosti biti u funkciji i da će od njega imati ekonomske koristi.

Srbija trenutno ima jedno skladište plina, ono u Banatskom dvoru, a prolaskom Južnog toka najavljena je gradnja još jednog skladišta kao i gradnja plinskih centrala za prizvodnju struje i toplotne energije.

Južni tok je rusko-europski projekat, u kome uz ruski Gazprom koji sudjeluje sa 50 posto vlašništvo imaju  i 20 posto Italijanski Eni, 15 posto Francuski EDF i 25 posto Vinteštal Njemačka. To znači da i Europa ima veliki interes da što prije dobije plinovod za transport prirodnog plina iz Rusije u jugoistočnu i centralnu Europu preko teritorije Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije do Italije i centralne Evrope.

Početak izgradnje plinovoda obilježava se svečanošću u Palači Srbije u Beogradu, kada će srbijanski predsjednik Srbije Tomislav Nikolić dati nalog za početak zavarivanja prvog spoja Gasovoda u Šajkašu. 

Kancelarija za suradnju s medijima srbijanske Vlade priopćila je da će srpska i ruska strana potpisati Protokol o zajmu, Ugovor o tranzitu i Ugovor o povezivanju djelatnosti od općeg interesa.