RIJEKA Od 288 milijardi kuna kredita banaka koncem rujna, čak 44,2 milijarde kuna je nenaplativih, takozvanih loših kredita, čime njihov udio u ukupnim raste na 15,32 posto, u odnosu na 15,11 posto s konca lipnja ove godine. Najnoviji su to podaci Hrvatske narodne banke, iz kojih se može iščitati da su nenaplativi krediti banaka u odnosu na kraj prosinca 2008. gotovo učetverostručeni, tada ih je bilo 12,5 milijardi kuna, a njihov udio u ukupnim kreditima bio je tada, prije kritze, znatno manji i iznosio je 4,94 posto.

Krajem rujna ove godine, najveći je udio nenaplativih kredita u sektoru poduzeća, čak 27,44 posto, što znači da tvrtke bankama ne mogu vratiti gotovo svaku treću odobrenu im kunu kredita. U sektoru građanstva udio nenaplativih kredita iznosi 10,61 posto. Unutar toga, nenaplativih stambenih je 7,47 posto, hipotekarnih 25,57 posto, auto-kredita 4,93 posto, kredita po karticama 4,39 posto, prekoračenja transakcijskim računima (minusi) 14,93 posto, gotovinskih 9,56 posto, te ostalih (gotovinskih i drugih) čak 26,05 posto.

Država ne vraća tek 0,05 posto odobrenih joj kredita. Ako se gleda kvaliteta aktive po valutama, najveći udio nenaplativih kredita je među kunskim odobrenim kreditima, čak 17,61 posto. Među eurskim kreditima nenaplativo je 14,26 posto, dok je udio djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita u švicarskim francima 15,22 posto. Unutar svih kredita u švicarcima, građani ne mogu vratiti 12,25 posto kredita u toj valuti (u tome stambenih 11,3 posto, auto 4,76 posto, te ostalih 29,39 posto), dok poduzeća ne mogu vratiti čak 52,71 posto kredita koji su im odobreni u švicarcima ili svaki drugi.   

Istovremeno, najnoviji su podaci HNB-a, ukupno 30 banaka i štednih banaka, čija aktiva krajem rujna iznosi gotovo 404 milijardi kuna, te je u ovoj godini rasla 1,01 posto, ostvarilo je 2,14 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja. Riječ je o nerevidiranim privremenim podacima za kreditne institucije koncem rujna 2013. godine. Najveću dobit prije oporezivanja ostvarila je u prva tri kvartala ove godine Zagrebačka banka (862,5 milijuna kuna), potom Privredna banka Zagreb (754,08 milijuna kuna), zatim Raiffeisen banka (240,6 milijuna kuna) te Erste banka sa 188,4 milijuna kuna bruto dobiti.

Gubitak je, međutim, ostvarilo 13 banaka od njih ukupno 30. Kada se podacima banaka, pribroje podaci stambenih štedionica, aktiva svih kreditnih institucija (30 banaka i pet štedionica) iznosila je krajem rujna 411,4 milijarde kuna, što je rast od 0,99 posto. Ukupna dobit prije oporezivanja svih kreditnih institucija iznosila je krajem rujna 2,17 milijardi kuna. Stopa pak adekvatnosti jamstvenog kapitala za sve banke i štedne banke penje se na 21,26 posto, a za sve kreditne institucije na 21,25 posto.