Manjine protiv vukovarskog Stožera

Ni referendum ne može na dugi rok protjerati ćirilicu iz Vukovara

Dražen Ciglenečki

Čak i uz 50-postotni cenzus, neka buduća lokalna vlast u tom gradu mogla bi odlučiti vratiti dvojezičnost. Dovoljno je da se nakon idućih izbora u Gradskom vijeću konstituira nova većina koja će biti sklona takvom rješenju.



ZAGREB U slučaju uspjeha referendumske inicijative Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, u više općina i gradova bile bi uklonjene ploče s dvojezičnim natpisima. Međutim, ni to ne bi nužno na dugi rok protjeralo ćirilicu iz Vukovara što je ipak primarna namjera organizatora referenduma.


Stožer 17. studenog počinje prikupljati potpise za referendum na kojem bi se građani izjašnjavali jesu li za to da se u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina propiše da nacionalne manjine imaju pravo na službenu uporabu manjinskog jezika i pisma ako na području jedinice lokalne samouprave čine najmanje polovicu stanovnika. Dvojezičnost je sada zakonski obvezna ako manjine čine jednu trećinu stanovništva.   

Bitni postotci


Ako većina građana podrži ideje Stožera, u deset općina i gradova dvojezičnost više ne bi bila zakonska obveza. Toliko ima jedinica lokalne samouprave u kojima manjine čine između 33 i 50 posto stanovnika. Osim gradova Vukovara i Vrbovskog, to su i općine Končanica, Plaški, Vojnić, Kneževi Vinogradi, Punitovci, Donji Kukuruzari, Gračac i Grožnjan. U Končanici dvojezičnost je obvezna zato što Čeha ima 47 posto, u Punitovcima Slovaka je gotovo 37 posto, u Kneževim Vinogradima udio Mađara je iznad 38 posto, dok u Grožnjanu Talijani čine 39,4 posto. U ostalih šest nabrojenih jedinica pripadnika srpske nacionalne manjine ima između 34 i 45 posto. 


No, Ustavni zakon sada dopušta da općine i gradovi na svom području uvedu dvojezičnost i ako pripadnika nacionalne manjine ima manje od trećine. U Stožeru ističu da tu odredbu ne žele mijenjati. 




– To nam uopće nije namjera. Jedna Istra primjer je dobrih odnosa većinskog i manjinskog naroda i to svakako treba ostati. Ali, ako prođe naš referendum, jedinice u kojima je dvojezičnost na snazi zato što manjina prelazi 33 posto, moći će ukinuti službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma, ako će to htjeti. Takva je situacija u Vukovaru, gdje je Gradsko vijeće, izmjenama Statuta, već ukinulo dvojezičnost, kazao nam je član Stožera Vladimir Iljkić. 


Međutim, Iljkić priznaje da niti izmjene Ustavnog zakona, kakve zahtjeva Stožer, ne bi značile trajno uklanjanje ćirilice iz Vukovara. Čak i uz 50-postotni cenzus, neka buduća lokalna vlast u tom gradu mogla bi odlučiti vratiti dvojezičnost. Dovoljno je da se nakon idućih izbora u Gradskom vijeću konstituira nova većina koja će biti sklona takvom rješenju.   

Opasnost


Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac upozorava da referendumska inicijativa predstavlja opasnost za dostignutu razinu manjinskih prava, ali ugrožava i međunarodnu poziciju Hrvatske. 


– Kad bi Mađari, Slovaci, Česi, Talijani i Srbi u desetak gradova i općina izgubili status koji imaju sada pa bi ovisili o volji većine, njihova bi prava u Hrvatskoj bila ozbiljno ograničena. A sama Hrvatska bila bi izložena negativnim reakcijama pojedinih zemalja i međunarodnih organizacija. Podsjećam da je uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU bila zakonska odredba o pragu od 33 posto, istaknuo je Pupovac, koji čak smatra da bi nova zakonska regulativa izazvala negativne posljedice i za Hrvate koji su manjina u drugim europskim zemljama. 


I drugi saborski zastupnici manjina Furio Radin, Vladimir Bilek i Deneš Šoja neprihvatljivim smatraju referendum o pravima manjina i najavljuju da će njihov zastupnički klub zauzeti jedinstven stav na tu temu. 


– Svi referendumi koji idu za tim da se neka dostignuta prava ukinu ili da se nešto zabrani, prema mom su mišljenju protivni duhu Ustava, kazao nam je Radin dodavši da će svakako dići ruku za to da se od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti referendumskog pitanja Stožera. Radin napominje da je u Istri u većini općina, kao i u županiji, dvojezičnost uvedena ne temeljem zakonski propisanog praga o udjelu Talijana, nego »zahvaljujući dobrom odnosu« s lokalnim vlastima. Zato se ne boji da bi talijanska manjina, eventualnim promjenama Ustavnog zakona, bila prikraćena za svoja prava, ali bez obzira na to tvrdi da je referendumsko pitanje neprihvatljivo. Jednako misli i Mađar Šoja koji ističe da »nekoliko stotina tisuća ljudi ne može odlučivati o takvim stvarima, jer bi onda većina mogla koješta nametnuti«.   

Nelogična inicijativa


Čeh Vladimir Bilek, koji zastupa i slovačku manjinu, upozorava na nelogičnost referendumske inicijative.   – Ako manjina negdje ima preko 50 posto, onda više nije manjina, nego većina, a Ustavni zakon rađen je za nacionalne manjine. Ne može se dozvoliti da većina putem referenduma zadire u prava manjina, komentirao je Bilek koji također smatra da bi Ustavni sud morao razmotriti je li spomenuto pitanje u skladu s Ustavom.