ZAGREB  Radnici u turizmu, čini se, ipak neće biti obuhvaćeni zakonom o povremenim poslovima u mjeri kako se to činilo na osnovu koncepta za izradu zakonskog prijedloga.

Na jednostavnim povremenim poslovima poput čišćenja, glačanja, pomaganja u pripremi, kuhanju i posluživanju jela i pića, kako sada stvari stoje, radnika neće moći angažirati pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost, odnosno drugu samostalnu djelatnost.

Moći će ga angažirati samo fizička osoba i prema radnom prijedlogu zakona o povremenim poslovima, vrijednosnim kuponima bit će obuhvaćeni radnici u domaćinstvu, odnosno radnici koji sudjeluju u osnovnom održavanju kućanstva bilo da je riječ o domaćicama, radnicima na održavanju okućnice ili je riječ o radnicima zaduženim za čišćenje stubišta u stambenim ili drugim objektima. 

  Dvije vrste poslova

Na listi jednostavnih povremenih poslova je, primjerice, i čuvanje i šetnja životinja, poslovi animatora za proslave dječjih rođendana i prigodnih poslova, povremeno čuvanje djece u kućanstvu roditelja, povremena pomoć osobama u stanju socijalne potrebe, poduka u obrazovanju.

Na povremenim poslovima moći će raditi nezaposlene osobe, umirovljenici, studenti, ali i zaposleni radnici, odnosno samozaposlene osobe. 

   Međutim, zakonska regulativa razlikovat će dvije vrste jednostavnih povremenih poslova. Odnosno, razlikovat će radnike kojima je privremeno zapošljavanje jedini izvor zarade i koje će moći angažirati građani (fizičke osobe) i radnike koji imaju izvor prihoda, a jednostavni i dopunski povremeni poslovi su im dodatni prihod. Takve radnike moći će angažirati poduzeća, obrtnici i fizičke osobe koje obavljaju samostalno djelatnost.

Ako je riječ o jednostavnim povremenim poslovima moći će ih angažirati za poslove čišćenja stubišta u stambenim i drugim objektima te druge povremene poslove koji zakonom nisu striktno navedeni, ali se pojavljuju »s vremena na vrijeme i namjena im je vremenski ograničena«.

Ako je riječ o dopunskim povremenim poslovima, onda je riječ o anketiranju, očitavanju brojila za struju ili plin, dijeljenju letaka, kataloga, reklamnih poruka i besplatnih novina, ali i poslovima u turizmu.

Opravdana potreba

Poslodavac, kako se predlaže, ugovor za obavljanje jednostavnih i dopunskih povremenih poslova neće moći sklopiti ako potreba za takvim poslom nije opravdana, odnosno ako »radnika treba duže od dva uzastopna dana u tjednu i ako se potreba za takvim radom pojavljuje više od 12 puta u jednoj kalendarskoj godini«.

Studenti na takvim poslovima neće moći raditi. Umirovljenici i radnici, pak, na dodatnim poslovima neće smjeti zaraditi više od tri bruto iznosa prosječne plaće u godini koja prethodi. Pod prosječnom plaćom u ovom slučaju podrazumijeva se osmomjesečni prosjek.