BERLIN/WASHINGTON - Povjerenje Europljana u njihove američke saveznike “narušeno” je nedavnim otkrićima o špijuniranju koje je vodila američka sigurnosna agencija NSA, kazali su u ponedjeljak europski zastupnici koji su posjetili američki Kongres.

“Naše povjerenje je narušeno”, rekao je Nijemac Elmar Brok, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, nakon susreta s američkim zastupnicima.

“Nije prihvatljivo, primjerice, da kancelarka (Angela) Merkel i drugi budu prisluškivani tijekom deset godina”, nastavio je.

Republikanski predsjednik Odbora za obavještajna pitanja američkog Predstavničkog doma Mike Rogers kazao je da će američki zastupnici vrlo skoro uzvratiti posjet europskim kolegama. Inzistirajući da se govori o činjenicama a ne o percepciji, Rogers je rekao da su dvije strane ostvarile napredak.

“Mora se izgraditi povjerenje. Moramo shvatiti zbog čega je došlo do operacija nadzora toliko velikih razmjera”, rekao je europski zastupnik Claude Moraes.

Brok je također izrazio žaljenje što Washington nije rekao cijelu istinu kada su ga Europljani ovo ljeto pitali o aktivnostima NSA.

Izvanredna sjednica Bundestaga 18. studenoga

Njemački zastupnici održat će 18. studenoga izvanrednu sjednicu na kojoj će se razgovarati o aktivnostima američke obavještajne službe NSA, koja se sumnjiči da je špijunirala 35 europskih čelnika, među kojima i samu kancelarku Angelu Merkel, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik kluba zastupnika CDU-a.

O tome je postignut sporazum između šefa konzervativaca u Bundestagu Volkera Kaudera i njegovog socijaldemokratskog kolege Franka-Waltera Steinmeiera, pojasnio je isti izvor. Održavanje sjednice tražili su i Zeleni i Ljevica.

Neki političari u Njemačkoj spominju kako bi bilo dobro čuti od bivšeg konzultanta američke NSA Edwarda Snowdena informacije o tome koliko je bilo rašireno nadziranje koje je vršila NSA. Na redovitoj konferenciji za novinare u vladi koja je organizirana prije objave o izvanrednoj sjednici Bundestaga, glasnogovornik ministarstva pravosuđa rekao je da nema pravnih prepreka koje bi spriječile da se pozove Edward Snowden, pod uvjetom da se zna njegova adresa kako bi mogao primiti poziv.

Na istoj konferenciji za novinare, koja je gotovo u cijelosti bila posvećena skandalu s NSA, glasnogovornik kancelarke Steffen Seibert rekao je da je činjenica da je američki veleposlanik pozvan u ministarstvo vanjskih poslova, “što se rijetko događa”, odraz velike zabrinutosti koju su informacije o špijuniranju izazvale u Njemačkoj te da je hitno potrebno da se situacija razjasni.

Njemačko-američki odnosi važni su i zauzimaju središnje mjesto u našoj vanjskoj politici, rekao je.

Ovaj tjedan u SAD-u bi trebalo boraviti izaslanstvo njemačkih tajnih službi koje bi trebalo dobiti objašnjenja glede tvrdnji o prisluškivanju mobitela njemačke kancelarke od strane američkih tajnih službi.

Osim njemačkog izaslanstva, u Washingtonu boravi i izaslanstvo Europskog parlamenta jer su i oni među metama špijunaže.

Bijela kuća uviđa potrebu za “suzdržanošću” u špijunaži

Bijela kuća u ponedjeljak je priopćila da je američku špijunsku praksu potrebno obuzdati, nakon što su objavljeni neugodni podaci o golemim razmjerima američkog špijuniranja.

Prije tjedan dana predsjednik Barack Obama žestoko je kritiziran zbog optužbi da je nacionalna sigurnosna agencija (NSA) prisluškivala telefon njemačke kancelarke Angele Merkel te da je i u Francuskoj i Italiji špijuniranje bilo masovno.

Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney rekao je da s novim kapacitetima prikupljanja informacija “mi priznajemo da je potrebna dodatna suzdržanost u načinu kako prikupljamo podatke”.

Carneyeve riječi, uz one savjetnice za nacionalnu sigurnost Susan Rice kako je potrebna “odgovarajuća ravnoteža”, pokazuju kako se mogu očekivati neke promjene u razmjerima američkog elektronskog špijuniranja jer se do kraja godine očekuje završetak revizije aktivnosti NSA i drugih obavještajnih agencija na prikupljanju podataka.

Obama ima potpuno povjerenje u direktora NSA Keitha Alexandera, kao i u druge dužnosnike NSA, ali nužna je ravnoteža između potrebe da se podaci prikupljaju i potrebe da se zaštiti intima ljudi, rekao je Carney.