Boris Skeledžić, šef Odjela za sigurnost cestovnog prometa u PU primorsko-goranskoj, o novostima u 2014.

Tko ne plati kaznu neće moći sudjelovati na javnom natječaju ili otvoriti obrt

Slavica Kleva

Od 1. siječnja iduće godine uvodi se Registar izrečenih, a u ostavljenom roku nenaplaćenih novčanih kazni. Registar, koji je u tijeku izrade, bit će pri Ministarstvu pravosuđa i ono što je važno svakako su sankcije ukoliko osuđeni u ostavljenom roku ne uplati pravomoćno izrečenu kaznu. U prvom redu riječ je o uskrati dokumenata, vozačke dozvole ili njezino produljene valjanosti, uskrati registracije vozila ili produljenje registracije, kaže Skeledžić



Tri teške prometne nesreće obilježile su protekla dva tjedna. Dvije osobe su poginule, među njima i 17-godišnja djevojka. Sa voditeljem Odjela za sigurnost cestovnog prometa u PU primorsko-goranskoj Borisom Skeledžićem razgovaramo o sigurnosti u prometu i primjeni novih izmjena Prekršajnog zakona. 


  – Premda je dvadeset poginulih osoba, uključujući ove dvije teške prometne nesreće, smrt sedamnaestogodišnjakinje na riječkoj zaobilaznici te pogibiju suvozača u Mučićima, identičan broju prošlogodišnjih žrtava, ipak moram naglasiti da je za četiri posto manji broj prometnih nesreća u odnosu na lanjsku godinu. Volio bih kad bi s ovom crnom brojkom i zaključili ovu godinu. Provođenjem Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa očekujemo da bi u 2020. godini mogli smanjiti crnu statistiku na 17 poginulih. 


 Nema šale


Kakve nas novosti čekaju od iduće godine?  Od 1. siječnja iduće godine uvodi se Registar izrečenih, a u ostavljenom roku nenaplaćenih novčanih kazni. Registar, koji je u tijeku izrade, bit će pri Ministarstvu pravosuđa i ono što je važno svakako su sankcije ukoliko osuđeni u ostavljenom roku ne uplati pravomoćno izrečenu kaznu. U prvom redu riječ je o uskrati dokumenata, vozačke dozvole ili njezino produljene valjanosti, uskrati registracije vozila ili produljenje registracije. Uskratit će se takvoj osobi i sudjelovanje na javnom natječaju pri provođenju javne nabave, pri osnivanju pravnog subjekta ili tvrtke, osnivanju i registriranju obrta ili pak kod dodjeljivanja koncesija i dobivanja subvencija.    U kojoj mjeri oštrije kazne za prometne prekršaje smanjuju rizično ponašanje vozača i broj prometnih nesreća?  – Revolucionarne skokove ne očekujemo preko noći, premda, unazad dvije godine, bilježimo i trend smanjenja broja registriranih auta , što se ranijih godina nije događalo. No, bitno je manji broj alkoholiziranih vozača i to ohrabruje te nas obvezuje da nastavimo ne samo s provođenjem represivnih nego i preventivnih akcija na našim cestama. 


Novi zakon ide na ruku vozačima uhvaćenim u manjim »grijesima«?  – Izmjene i dopune Prekršajnog zakona koji je stupio na snagu 1. lipnja, u odnosu na stimulativne mjere za vozače prekršitelje zakona, također daju rezultate. Prošle godine od početka godine do kraja rujna naplaćene su 232 novčane kazne, a ove godine s mogućnošću »plati na licu mjesta 50 posto« ili »plati dvije trežine kazne u roku osam dana« , u državnu kasu se slilo više od 700 tisuća kuna, naplaćeno je 1.047 novčanih kazni. Na razini države to izgleda ovako; za prvih devet mjeseci prošle godine naplaćeno je 47.639 kazni, a za isto razdoblje ove godine naplaćeno je 88.535 kazni, skoro dvostruko više. To se odnosi na kazne za prekoračenje brzine, dok one kazne za alkohol ne mogu biti odmah plaćene, na licu mjesta, već tek za osam dana.


  Prikupljeni su i podaci završene sad već tradicionalne akcije »Turs« koja se provodi tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, u špici turističke sezone. U odnosu na prošlu godinu kada je poginulo pet osoba, ove godine je nažalost taj broj udvostručen – poginulo je deset osoba, četiri vozača motocikla, jedan mopedist, tri vozača osobnih automobila, jedan pješak i jedan biciklist. Broj alkoholiziranih vozača pronađenih tijekom akcije »Tours« pao je za 15 posto u odnosu na prošlo ljeto, a broj prometnih nesreća koji se dogodio na riječkom području smanjen je za 7 posto.  

Mogućnost dogovora


Mora li policija biti »nemilosrdna« i kada su u pitanju manji prometni prekršaji?  – S izmjenama prekršajnog zakona u rukama imamo više alata kojima možemo sankcionirati pojedine skupine prekršitelja u prometu. Postoji institut beznačajnog djela, odnosi se na prekršaje neznatnog stupnja ugrožavanja ili povrede javnog poretka, odnosno prometa, a potreba u takvim konkretnim slučajevima da počinitelj bude kažnjen zapravo je minimalna. Primjerice, vozač izađe na prometnicu, bude zaustavljen i nema kod sebe prometnu dozvolu. Ukoliko je iz naljepnice na automobilu vidljivo da je auto uredno registriran, vozač ne mora biti kažnjen s 300 kuna koliko iznosi kazna. Jedan od alata koji nam je na raspolaganju je ostvarivanje načela oportuniteta. Ne mora se pokrenuti postupak iako je vozač napravio prekršaj. 

Primjerice, kada vozač biva uhvaćen za volanom nakon isteka registracije od jednog, dva dana. Takvom vozaču dajemo uvjet, mora dokazati da je platio registraciju i tada nema potrebe za pokretanjem prekršaja. Postoji i mogućnost pregovaranja o priznavanju krivnje i sporazumijevanju o sankcijama i mjerama između tužitelja i počinitelja. Temelj za takav oblik rješavanja slučaja moraju biti zadovoljeni uvjeti , koliki je stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja. Primjerice, profesionalni vozač može zbog nekog prekršaja ostati bez vozačke dozvole. Ukoliko takva osoba prihvati ovaj oblik sporazuma, ispunjava obrazac »Izjava za donošenje odluke o prekršaju na temelju sporazuma« i dokument se prosljeđuje na prekršajni sud. 


 Fina utjeruje dugove


Koliko se nove odredbe prekršajnog zakona razlikuju od starih?  – »Stari alat«, mjera upozorenja, i dalje je na snazi, ona se može realizirati ukoliko je vozač napravio prekršaj do tisuću kuna, ako je prekršaj lake naravi i vozač u prethodnih dvanaest mjeseci nije počinio sličan prekršaj. Podignut je i cenzus za naplatu novčane kazne, službenik može naplatiti polovicu fiksnog određenog iznosa ili minimum, pa ako je primjerice naplata kazne za alkohol između jedne i tri tisuće kuna, on može naplatiti tisuću kuna, kaže Skeledžić i pojašnjava da je za fizičku osobu cenzus podignut na dvije tisuće kuna, za fizičku osobu obrtnika na pet tisuća, a pravnu osobu na 15 tisuća kuna kod naplate na licu mjesta. Cilj smanjenjem naplate za 50 posto je rasteretiti pravosuđe i povećati učinkovitost naplate kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Važno je napomenuti da se takvi prekršaji ne unose u prekršajnu evidenciju vozača niti se osoba smatra osuđenom za prekršaj, pojašnjava voditelj. 

  Ima još novina koje se primjenjuju – naplata novčane kazne i troškovi postupka naplatit će se prisilno u roku od dvije godine i to je prebačeno na Finu Ukoliko Fina ne uspije prisilno naplatiti, kazna će se zamijeniti radom za opće dobro, ne kraće od šest sati i ne dulje od 240 sati, ili kaznom zatvora, ne kraćom od tri dana i duljom od 60 dana.