Ističu to iz HUP-a upitani za komentar danas predstavljenog zajedničkog izvješća UN-ova Ureda za droge i kriminal (UNDOC) i Europske komisije po kojem je Hrvatska na trećem mjestu u regiji kad je riječ o korupciji u poslovanju, koja je najraširenija u Srbiji i Albaniji.

“Korupcija i traženje mita ili usluga za pružanje servisa koje građani i tvrtke ionako plaćaju kroz porezna i druga davanja je nedopustiva pojava koja dodatno otežava poslovanje i investiranje u Hrvatskoj”, kaže se u odgovoru HUP-a na Hininu zamolbu za komentar tog istraživanja.

Po izvješću, Srbija je po korupciji u poslovanju vodeća u regiji, a slijedi je Albanija, dok je Hrvatska na trećem mjestu.

Podmićivanje u regiji u prosjeku iznosi 10,2 posto, što znači da je otprilike svaka deseta tvrtka u pet sektora obuhvaćenih istraživanjem (proizvodnja, građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i transport), koja je imala kontakte s državnim službenicima u 12 mjeseci prije ispitivanja dala mito.

Taj postotak najviši je u Srbiji i iznosi 17 posto, a slijedi Albanija s 15,7 posto.

Hrvatska je na trećem mjestu s 10,7 posto, a odmah nakon nje je Bosna i Hercegovina s 10,4 posto.

Na podmićivanje u Makedoniji prisiljeno je bilo šest posto tvrtki, a najmanje problema imale su tvrtke na Kosovu i u Crnoj Gori – 3,2 posto.

Ispitivanje je pokazalo da su tvrtke u regiji u prosjeku platile 7,1 mita državnim službenicima godišnje.

U Hrvatskoj su tvrtke platile u prosjeku gotovo devet mita godišnje, u Albaniji i Crnoj Gori 4,6, a na Kosovu 7,7.

Korupcija je najraširenija u građevinskom sektoru (12,2 posto), a slijede veleprodaja i maloprodaja (10,3 posto) te transport i skladištenje (9,9 posto), dok su podaci za proizvodnju, opskrbu strujom, plinom i vodom i ugostiteljstvo nešto manji (9,2 odnosno 9 posto).

U Hrvatskoj najviše korupcije ima u trgovini, a slijede građevinarstvo i proizvodnja.

Mito se najčešće daje u obliku gotovine, više od trećine, a u ostalim slučajevima kao plaćena hrana ili piće ili neka druga roba. U deset posto slučajeva korupcija je bila u obliku razmjene usluga.

Prosječni iznos mita u regiji je 881 euro. Najviši je na Kosovu gdje u prosjeku iznosi 1787 eura, dok je prosjek u Hrvatskoj 395 eura, a u BiH 327 eura. Prosječno mito u Srbiji iznosi 935 eura, u Albaniji 904, u Crnoj Gori 830, a Makedoniji 689 eura.

Kad je riječ o primateljima, to su najčešće predstavnici lokalnih i regionalih vlasti, zatim službenici poreznih i carinskih službi te službenici tvrtki za pružanje komunalnih usluga. Često se podmićuje i službenike policije, inspektorata, katastarskih ureda te zdravstva.

Manje od dva posto poduzetnika odlučilo je prijaviti službenike koji su tražili mito, a šest ih je posto zbog toga odustalo od investicija, po izvješću.