Svi slovenski televizijski dnevnici ovih dana započinju »šokantnim« izvještajima o zatvorenim i zapečaćenim lokalima u središtu Ljubljane, koje su poreznici zatekli u varanju s računima
LJUBLJANA Vjerojatno je suvišno naglašavati koliko smo dosad puta sa zavišću pogledavali prema našem zapadnom susjedstvu, pronalazeći upravo u Sloveniji uspješno organizirano društvo i ekonomiju, u čemu Slovenci još u vrijeme bivše države – a osobito poslije njezina raspada – zapravo i nisu imali pravog konkurenta. Sve ono što mi nismo znali – ili barem nismo znali dovoljno dobro – Slovencima je polazilo za rukom kao od šale. No to je vrijedilo do jučer. Danas, međutim, Slovenci sa zavišću pogledavaju prema Hrvatskoj. Točnije, prema Slavku Liniću i njegovom nesmiljenom obračunu sa sivom ekonomijom. Slovenija je, naime, odlučila prekopirati Linićev obračun s fiskalnim prevarantima, neprijavljenim transakcijama i muljanjima s neizdavanjem računa, svima onima kojima je, zahvaljujući upravo Linićevom trudu, odzvonilo i u Hrvatskoj.
Dobri suradnici
Iako slovenski ministar financija Uroš Čufer svojom hladnokrvnošću i mirnoćom ostavlja posve oprečan dojam od njegova neobuzdanog pandana u Hrvatskoj, Čufer i Linić odlično se razumiju i još bolje surađuju, još od one noći kada je Hrvatska ušla u EU i kada su Linić i Čufer na Bregani zajedno skinuli ploču s oznakom carine. Svi slovenski televizijski dnevnici ovih dana započinju »šokantnim« izvještajima o zatvorenim i zapečaćenim lokalima u središtu Ljubljane, koje su poreznici zatekli u varanju s računima. Slovenci su upravo objavili rat sivoj ekonomiji u svojoj zemlji, preuzevši skoro sve Linićeve »izume« u tom ratu, osim one karakteristične Linićeve siline i žuči kojom je ovaj krenuo u obračun s poreznim prijestupnicima. No za to treba imati Linića.
Iako smo dočekali da su Slovenci prekopirali Linićev program borbe protiv sive ekonomije, naš ministar financija vjerojatno s ljubomorom prati kako njegov mladi slovenski kolega ovih dana nezaustavljivo u Sloveniji uvodi porez na nekretnine, taj Linićev »mračni predmet želja«, od kojeg je, zbog protivljenja koalicijskih partnera, morao odustati. Iako zbog tog poreza prijeti raspad vladajuće koalicije, jer ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zbog »nepravednog poreza« najavljuje povlačenje svoje stranke iz vlade – a premijerka Alenka Bratušek priznaje da je taj porez počela sanjati – čini se da je uvođenje poreza na nekretnine, unatoč golemim otporima, u Sloveniji gotova stvar.
Slovenci, doduše, nisu od Linića prekopirali baš sve. Fiskalne blagajne, koje su u Hrvatskoj izazvale tolike prosvjede i rasprave, u Sloveniji su odbacili. Štedljivi Slovenci, naime, procijenili su da su im fiskalne blagajne preskupe, računajući kako će i bez fiskalnih blagajni moći spriječiti varanje na prometu. Iako blagajne njihovih restorana i kafića neće biti izravno povezane s Velikim bratom u ministarstvu financija, svi ugostitelji obvezani su na korištenje posebnog softvera što onemogućava naknadno brisanje izdanih računa i promjenu jednom evidentiranih podataka, zbog čega taj sustav u Sloveniji nazivaju »virtualnim fiskalnim blagajnama«. A to je dovoljno za početak.
Kritična točka
Baš kao što su građani Hrvatske bili danomice bombardirani porukama kako se »bez računa ne računa«, Slovenci sada u udarnim televizijskim terminima i s jumbo plakata slušaju i gledaju geslo: »Uključi mozak, zahtijevaj račun«. Kao i u Hrvatskoj, vlasti u Sloveniji pozivaju građane na suradnju. Dok u Hrvatskoj građani mogu provjeravati ispravnost računa slanjem SMS poruke ili na internetu, u Sloveniji građani odnedavno mogu poreznoj upravi slati fotografije računa koji su im izdani i koje su platili i to putem MMS poruka na poseban broj koji je otvorila porezna uprava s ciljem da aktivira građane u suzbijanju sive ekonomije.
I po još jednom detalju u Sloveniji se ponavlja hrvatska priča. Kao i u Hrvatskoj, objavu rata sivoj ekonomiji podržava većina slovenskih građana. Prema jučerašnjoj anketi Dela, 60 posto ispitanika podržava zatvaranje ugostiteljskih objekata koji ne posluju po propisima, oko čega se i u Sloveniji podigla velika prašina, dok se takvoj oštroj praksi poreznika protivi 37 posto građana.
Fotografije računa naknadno će provjeravati i koristiti u postupku kontrole poreznih prihoda. No dok se u Hrvatskoj takve SMS poruke naplaćuju (0,81 lipu po poruci), u Sloveniji su MMS poruke besplatne. Dakako da su Slovenci i ranije bili svjesni kako je siva ekonomija kritična točka njihovog gospodarstva. Štoviše, prije nekoliko godina, za vrijeme vlade Boruta Pahora procijenili su da se u sivoj ekonomiji realizira čak 30 posto BDP-a, no tada planirane mjere protiv tog »zla« propale su s Pahorovom vladom. Nitko se s tim problemom nije uhvatio u koštac sve do sadašnje vlade. Sve dok Slavko Linić sa sivom ekonomijom nije obračunao u Hrvatskoj. Svojom kampanjom protiv sive ekonomije Slovenci namjeravaju u tri godine prepoloviti sivu ekonomiju, na koju sada u Sloveniji, kako procjenjuju, otpada osam do deset milijardi eura – koliko otprilike iznosi slovenski proračun! – koji zbog sive ekonomije godišnje ostaje bez milijardu eura prihoda. A u trenutku kada se Slovenija, zbog bankarske krize, suočava s golemom financijskom provalijom, slovenska elita odlučila je uzeti barem dio tog novca. I to baš po Linićevom modelu.
