Boljkovcu se na teret stavlja ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a u optužnici se precizira kako je riječ o uhićenjima i ubojstvima civila koji su bili optuženi za suradnju s ustaškim vlastima. Sve se to događalo od 7. svibnja do sredine lipnja 1945. godine u Dugoj Resi
ZAGREB Josip Boljkovac trebao bi uskoro, 28. listopada ove godine, sjesti na optuženičku klupu jer će sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu odlučivati o osnovanosti optužnice što je protiv njega podignuta zbog ratnog zločina tijekom Drugog svjetskog rata.
Protiv 93-godišnjeg Josipa Boljkovca, bivšeg ministra unutarnjih poslova RH i nekadašnjeg šefa karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu zbog ratnog zločina iz sredine 1945. godine.
Boljkovcu se na teret stavlja ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a u optužnici se precizira kako je riječ o uhićenjima i ubojstvima civila koji su bili optuženi za suradnju s ustaškim vlastima. Sve se to događalo od 7. svibnja do sredine lipnja 1945. godine u Dugoj Resi.
Po njegovoj zapovijedi suradnici ustaške vlasti uhićeni su i odvedeni iz Duge Rese i okolnih mjesta u zatvor u podrumu zgrade Povjerenstva OZN-e za Grad i Kotar Karlovac.
Ti uhićenici, a riječ je o šest poznatih i četrnaest za sada nepoznatih osoba, više dana su ispitivani, da bi zatim Boljkovac naredio njihove likvidacije. Ubili su ih, stoji u optužnici, pripadnici Boljkovcu podređene 3. čete 1. hrvatske brigade Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ).
Tijela žrtava zakopana su na predjelu Vidanka Curak, dok se jedan muškarac usprotivio odvođenju te je usmrćen hicima iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.
Zbog ovih nedjela Boljkovac je bio uhićen krajem 2011. godine, te je neko vrijeme čak proveo i u pritvoru. Nakon uhićenja porekao je optužbe, tvrdeći kako je bilo još ljudi u zapovjednom lancu iznad njega koji su doista imali ovlasti izdavati naredbe KNOJ-u.
