Zbog kršenja prava radnika u pola godine više od 12.700 tužbi

Snažan skok u broju radnih sporova, posljedica je otkazivanja kolektivnih ugovora, odnosno uskraćivanja dijela prava koje su sindikati ugovorili s poslodavcima

ZAGREB  U prvom polugodištu ove godine radnih sporova bilo je gotovo dvostruko više nego u cijeloj 2011. godini, odnosno u pola ove godine na sudove je pristiglo preko tisuću predmeta više nego u cijeloj prošloj godini. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, iznesenim na zadnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u šest mjeseci ove godine na sudovima se vode 12.744 radna spora. U cijeloj 2011. godini bilo ih je 6.423 dok su ih sudovi lani zaprimili 11.542. Snažan skok u broju radnih sporova, posljedica je otkazivanja kolektivnih ugovora, odnosno uskraćivanja dijela prava koje su sindikati ugovorili s poslodavcima. Radnici prije svega javnih poduzeća još su lani osjetili snažan pritisak za izmjenama ugovorenih prava, a tamo gdje dogovor između socijalnih partnera nije postignut, uprave su suspendirale neko pravo ili u kranjim slučajevima otkazale kolektivne ugovore. Tako se, primjerice, gotovo polovina novih sporova pristiglih lani na zagrebački Općinski sud odnosi na tužbe radnika HŽ Infrastrukture. 

Kada se pogleda struktura radnih sporova, neispoštovana materijalna prava po kolektivnim ugovorima u 2011. godini predstavljala su udio od 7,4 posto u ukupnom broju radnih sporova. Lani je taj udio skočio na 22,98 posto da bi u prvom polugodištu ove godine porastao na čak 65,86 posto. Isplate po kolektivnim ugovorima, vjerojatno će na razini ove godine još više rasti. U dosadašnju statistiku, primjerice, nije ušla tužba Hrvatskog sindikata šumarstva, odnosno njegovih 6,5 tisuća članova koji su Upravu Hrvatskih šuma tužili početkom srpnja zbog raskida kolektivnog ugovora.  U sadašnju statistiku nije uključena niti tužba 2,2 tisuće radnika Fine zbog neisplaćenog regresa temeljem odredbi kolektivnog ugovora.

Ministarstvo pravosuđa, kako doznajemo, razmišlja o ozbiljnim promjenama unutar sustava kako bi se značajno smanjilo trajanje radnih sporova, ali i smanjio pritisak na sudove. Nakon racionalizacije mreže sudova na općinskim sudvima će se utemeljiti posebni odjeli za radne sporove. Općinski sud u Zagrebu, na kojem je i najveći pritisak radnih sporova, zasigurno će imati takav odjel. Gdje će još biti ustanovljeni joj nije poznato, ali je jasno da sudovi na kojima je priliv radnih sporova mali ili nikakav neće imati potrebu za osnivanjem posebnih odjela. Primjerice, općinski sudovi u Zlataru i Zaboku u proteklih nekoliko godina uopće nisu imali radnih sporova pa na tim sudovima vjerojatno ni neće biti posebnih odjela.Arbitraža i mirenje insitutit su odavno uvedeni u domaću praksu, ali se praktično ne primjenjuju. Stoga i zaključak GSV-a o tome da treba dodatno promicati druge oblike rješavanja sporova kao što su mirenje i arbitraža, zvuči kao da je donesen s figom u džepu. – Arbirtažom se rješavaju milijardski sporovi, a mi kod radnih sporova razmišljamo hoćemo li za 10-20 tisuća kuna ući u arbitražu. To je legitiman način rješavanja sporova i tedencija je pravosuđa da se koristi – navodi jedan od naših sugovornika objašnjavajući kako u svijetu u kojem se sve više odnosa normira posezanjem za alternativnim oblikom ubrzava rješavanje sporova. 

Zbog kršenja prava radnika u pola godine više od 12.700 tužbi

Više u tiskanom izdanju Novog lista, u srijedu, 9. listopada 2013.

Lidlova super ponuda