ZAGREB - U povodu medijskih napisa koji upućuju na to da se na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) uvodi strogi nadzor zaposlenika jer je na snagu stupio pravilnik pod nazivom Politika informacijske sigurnosti, te da su na radna mjesta imenovani “specijalist za sigurnost mreže” i “savjetnik za informatičku sigurnost”, HRT ističe kako su takvi napisi potpuno neistiniti i zlonamjerni.

U HRT-u tvrde da 26. rujna nije na snagu stupio nikakav pravilnik te da su na internoj web stranici objavljene smjernice pod nazivom Politika informacijske sigurnosti. Taj dokument nema izvršnu snagu i tek je najava uređivanja informacijske sigurnosti na HRT-u, stoji u priopćenju.

U HRT-u također ističu da procedura donošenja njihovih izvršnih akata podrazumijeva sudjelovanje sindikata i drugih zainteresiranih strana u raspravi o sadržaju dokumenata te da nijedna odredba budućeg pravilnika ne može i neće biti suprotna bilo kojemu pozitivnom pravnom propisu Hrvatske.

U tom smislu, nema mjesta strahu od kršenja ili narušavanja bilo čijih prava, kako se sugerira u medijskim napisima. Nema govora o kršenju Kaznenog zakona neovlaštenim snimanjem i prisluškivanjem, dodaje se u priopćenju.

Na temelju objavljenih smjernica (Politika informacijske sigurnosti) tek će se izraditi izvršni dokument/pravilnik. “Tek kada pravilnik bude napisan, objavljen i stupi na snagu, moći ćemo govoriti o funkcijama (ne radnim mjestima) ‘specijalista za sigurnost mreže’ i ‘savjetnika za informatičku sigurnost’.

“Internom objavom smjernica pod nazivom Politika informacijske sigurnosti namjera poslodavca nije bila uvoditi ili najaviti bilo kakvu represiju, nego regulirati i definirati područje informacijske sigurnosti na HRT-u, koje dosad nije regulirano”, ističe se u priopćenju.

Telefonski razgovori ni u kojem se slučaju neće neovlašteno prisluškivati. Ono što se zlonamjerno konstruira standardni je ispis poziva koji telekom operator HRT-u i sada dostavlja za službene telefone u vlasništvu HRT-a, stoji u priopćenju.

Kad je riječ o korespondenciji putem službenih mail adresa zaposlenika, HRT smatra kako je on kao poslodavac vlasnik komunikacije s tih adresa, pa tu nema govora o povredi privatnosti.

Na HRT-u je bilo nekoliko slučaja neovlaštenog distribuiranja dokumenata u fazi izrade, koji su zbog svojeg stupnja nedovršenosti stvarali pogrešnu sliku u javnosti, navodi se u priopćenju i dodaje kako su bili distribuirani i dokumenti s oznakom poslovne tajne.

Pravo je i dužnost svakog poslodavca zaštititi svoje interese i urediti odnose sa zaposlenicima u skladu sa zakonskim propisima, ističe HRT i dodaje kako sličnu politiku imaju i mnogi drugi poslodavci.

Unatoč tome, u javnosti se dobiva dojam da HRT provodi “strogi nadzor zaposlenika”, kako neistinito izvještavaju neki mediji. HRT podsjeća da su javni istupi zaposlenika u medijima i na društvenim mrežama jasno definirani Etičkim kodeksom i Općim pravilima ponašanja.

Etički kodeks, osim normiranja javnih istupa, omogućava da novinari i kreativno osoblje te svaki zaposlenik HRT-a mjerodavnim državnim tijelima i tijelima HRT-a imaju pravo prijaviti opravdanu sumnju u korupciju ili druga kaznena djela unutar HRT-a.

U vezi s prošlotjednom tragičnom pogibijom zaposlenice Adria Grupe Snježane Abdurahmanović, a budući da se taj tragičan događaj krajnje politikantski zloupotrebljava, HRT i dalje odbija sudjelovati u nagađanjima. HRT daje potpunu i bezrezervnu potporu istražnim tijelima u provođenju istrage i utvrđivanju svih okolnosti toga tragičnog događaja, stoji u priopćenju.