ZAGREB » Sabor će danas glasovati o izmjeni zakona o pravosudnoj suradnji, kako bi se on uskladio s europskim zakonodavstvom, ali moguće je da će ovaj zakon vrlo brzo opet mijenjati.

Razlog je odluka Vrhovnog suda kojom je poništeno rješenje Županijskog suda u Vukovaru. Taj je prvostupanjski sud 12. rujna odbio uhidbeni nalog iz Slovenije za K.Č., zbog toga što je kazneno djelo za koje je optužen u Sloveniji, prevara, u Hrvatskoj nastupila zastara. Vrhovni sud je zakon o pravosudnoj suradnji protumačio na način da se zastare ne procjenjuju na temelju domaćeg, hrvatskog prava.

Standardni obrazac

Pravno uporište za takav nevjerojatan zaključak pronašli su u članku 10. zakona o pravosudnoj suradnji u kojem se govori da će »ako je u državi izdavanja propisana kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode u najdužem trajanju od tri godine ili više, a u slučaju priznanja strane novčane kazne bez obzira na visinu propisane kazne, nadležno pravosudno tijelo iz članka 7. ovog Zakona izvršit će zaprimljeni instrument pravosudne suradnje iz članka 1. ovog Zakona bez provjeravanja dvostruke kažnjivosti za sljedeća kažnjiva djela«. I zatim se u tom članku nabraja 31 kazneno djelo, od pripadanja zločinačkoj organizaciji i terorizma do korupcije, silovanja, prevara i sabotaža.

   »Isključenje provjere dvostruke kažnjivosti, domaći sud kao sud izvršenja prilikom odlučivanja o europskom uhidbenom nalogu ne provjerava dvostruku kažnjivost, dakle ne primjenjuje domaće pravo niti na temelju njega cijeni o zastari kaznenog progona«, piše u rješenju Vrhovnog suda kojim je predmet uhidbenog suda za K.Č. vraćen Županijskom sudu na ponovno odlučivanje.

   »Ovaj naš zakon možda nije najbolje napisan, ali je svejedno jasan. No, kako ga u Vrhovnom sudu ipak nisu u stanju ispravno protumačiti, promijenit ćemo taj zakon tako da i njima sve bude jasno«, rekao nam je izvor iz Banskih dvora.

   Niti jedna članica Europske unije ne primjenjuje europski uhidbeni nalog na način kako ga shvaćaju u Vrhovnom sudu. Osnova za procjenu je li za neko kazneno djelo nastupila zastara isključivo je zakonodavstvo zemlje koja mora izvršiti zaprimljeni uhidbeni nalog. Člankom na koji se poziva Vrhovni sud, propisuju se uvjeti i kaznena djela koja su razlog za izručenje osobe tražene uhidbenim nalogom. Sva su ova kaznena djela nabrojena i u standardnom obrascu europskog uhidbenog naloga. Ali, svakoj članici EU, pa tako i Hrvatskoj, Okvirna odluka Europskog vijeća otvara legalne mogućnosti i za odbijanje naloga. Tako se u članku 20. i zastara navodi kao zakonskih podloga za odbijanje priznanja europskog uhidbenog naloga, neovisno o karakteru kaznenog djela.

Ne vjeruje ni HDZ

»Ako je po domaćem zakonodavstvu nastupila zastara kaznenog progona, a postoji nadležnost Republike Hrvatske na temelju domaćeg prava«, glasi stavak 2. članka 20. koji je i Županijskom sudu u Vukovaru poslužio kao pravna osnova za odbijanje uhidbenog naloga.