Trijumf američke serije »Breaking Bad«, koja je na ovogodišnjoj dodjeli nagrada Emmy u Los Angelesu proglašena najboljom prošlogodišnjom dramskom serijom, nije nikakvo iznenađenje. Zapravo, jedino je iznenađenje što se to nije dogodilo još prije nekoliko godina, kada je počelo emitiranje te nevjerojatne dramske serije.

Prva epizoda serije »Breaking Bad« prikazana je početkom sada već davne 2008. godine, iako je najvećim nagradama ovjenčana tek ovih dana, dok baš danas ispraćamo njezinu finalnu epizodu pete sezone, koja se večeras emitira na američkoj kablovskoj televiziji. 

  Globalna euforija oko te serije poprima nevjerojatne, čak histerične razmjere. Neke od najboljih i najozbiljnijih svjetskih novina, poput britanskog Guardiana, na svojim stranicama uoči današnjeg velikog finala opširno razrađuju sve moguće scenarije raspleta, njih 12, od kojih je samo jedan točan. 

 Razočaranje Hollywoodom

Već je pomalo otrcano govoriti o superiornosti televizijske produkcije posljednjih godina u odnosu na ono što izlazi iz Hollywooda, unatoč sve većoj komercijalnosti filmskih hitova. Sada je to već općeprihvaćena činjenica. Kada su legendarnog Bernarda Bertoluccija nedavno upitali što danas misli o Hollywood i voli li ga kao nekad, slavni redatelj priznao je da je razočaran Hollywoodom te da više uživa u televizijskim serijama poput »Momci s Madisona« i »Breaking Bad«, kazavši da serije imaju bolju glumu i da su bolje režirane od velikih hollywoodskih blockbustera. 

  – Volim kada serije traju 13 epizoda, a onda dođe nova sezona i novih 13 epizoda, kaže Bertolucci koji serije uspoređuje s romanima u nastavcima kakve su štampali u 19. stoljeću. 

  »Breaking Bad« je najbolja potvrda Bertoluccijevih riječi. Riječ je o epskoj sagi koja prati Waltera Whitea, profesora kemije s kojim je sve bilo u redu i koji je vodio uobičajen (malo)građanski život sve dok mu nije dijagnosticiran rak. A onda je shvatio da sa svojom plaćom ne može financirati niti svoje liječenje, a kamoli zbrinuti svoju obitelj: sina koji ima cerebralnu paralizu i ženu koja je upravo zatrudnjela. 

  I što će uraditi naš junak? Iskoristit će jedino što ima, vlastito znanje, i početi kuhati metamfetamin, ne bi li zaradio dovoljno novca i pronašao izlaz iz bezizlazne situacije u kojoj se zatekao. Dakle, postat će još jedan antijunak, koji kreće »putem prema dolje«, kako glasi hrvatski prijevod serije (jedna sezona svojedobno je emitirana na Novoj TV, ali u ranojutarnjim satima), iako će ga malo tko među gledateljima zbog toga osuđivati. 

U dubini duše – dobar

Iako Walter White postaje utjelovljenje zla, on je pritom nevjerojatno inteligentan, osjećajan i, zapravo, želi dobro članovima svoje obitelji, čime nas zadržava na svojoj strani. Vjerujemo kako je u dubini duše ipak dobar. Volimo ga, iako je zao. Epizodu za epizodom, sezonu za sezonom i godinu za godinom gledatelji su se sprijateljili sa svojim antijunakom, žarko želeći da naš »arogantni i samozavaravajući diler droge« ponovno postane dobar. 

  Ovo je, naravno, radikalno pojednostavljeni dramaturški okvir serije, njezina okosnica, jer prava priča ovdje tek započinje. Ono što »Breaking Bad« izdvaja od ostalih upravo su dobro razrađena karakterizacija likova i njihovih međusobnih odnosa. »Breaking Bad« krasi objektivni realizam, a Walter White i njegov laboratorij za proizvodnju metha, što su potvrdili i stvarni dileri metha i njegovi proizvođači, itekako su stvarni i realni. 

  I još nešto. Za razliku od većine ostalih serija koje su uprizorene u Los Angelesu, New Yorku ili Chicagu, »Breaking Bad« se odvija se u nevjerojatnom pustinjskom okružju Albuquerquea u Novom Meksiku, čime je serija samo dodatno dobila na snazi, atraktivnosti i uvjerljivosti. 

  »Breaking Bad« ima elemente trilera i detektivskog filma. Gledatelj stalno strahuje za svog junaka. U njegovoj je užoj obitelji i šef DEA-e, agencije za borbu protiv narkotika, koji mu je stalno na tragu. 

Zlatno doba TV-a

Slovenski filozof Slavoj Žižek, pišući o seriji »Žica« (Wire), još jednom remek djelu suvremene televizije, usporedio je tu seriju s grčkom tragedijom. Njezin sadržaj opisuje kao klasni sukob, odnosno sukob dviju civilizacija i dviju kultura. No to je bilo moguće i zato što je »Žica«, kako kaže njezin tvorac David Simon, »film koji traje 66 sati«. 

  Isto vrijedi i za »Breaking Bad«. Ako je »Obitelj Soprano« bila prva velika televizijska serija koja nam je prije jednog desetljeća odškrinula vrata zlatnog doba televizije, zasjenivši veliku većinu onoga što se prikazuje u kinima – a u međuvremenu su se dogodile i druge sjajne serije »Žica«, »Rubicon«, »The Hour«, »Deadwood«, »Momci s Madisona«, kao i danske serije »Ubojstvo« i »Most«, da spomenem samo najbolje od najboljih – onda »Breaking Bad« zasigurno predstavlja vrhunac tog novog svijeta. 

  Svijeta dobre, kvalitetne televizije.