Novi nastavak sramotne priče

Ostala tek slabašna nada: Bivši radnici Veletržnice ribe sve dalje od sedam plaća

Marinko Glavan

Riječ je o presudi kojom je Veletržnica ribe morala isplatiti bivšem radniku Davoru Krmpotiću sedam neisplaćenih plaća pa je Krmpotić, kako kaže, ostao i bez barem moralne satisfakcije, s obzirom da ni do sada u stvari nije mogao prisilno naplatiti 75 tisuća kuna, koliko mu je bivša tvrtka dugovala.



RIJEKA Općinski sud u Rijeci ukinuo je punomoćnost i ovršnost vlastite presude u korist bivšeg radnika Veletržnice ribe Rijeka Davora Krmpotića kojom je presuđeno da mu Veletržnica mora isplatiti sedam neisplaćenih plaća, zajedno s pripadajućim kamatama i sudskim troškovima.


 Sramotna priča oko Veletržnice, čiji su radnici ostali uskraćeni za sedam osobnih dohodaka, time je dobila nastavak, ovoga puta u režiji suda koji je spornu presudu donio još u prosincu prošle godine, iako je trebao znati da je Veletržnica u međuvremenu već bila otišla u stečaj, zbog čega je sada ukinuta njena pravomoćnost.


Andriju Vitezića i Vidoja Vujića upitali smo jesu li doista bili upozoreni na pronevjere novca i druge nepravilnosti u poslovanju Veletržnice, te što su poduzeli da se takva praksa spriječi, a eventualno otuđen novac vrati. Bivši obnašatelj dužnosti župana Vujić kaže da je bio obaviješten o sumnjama u navedene radnje, te da je o tome upozorio i nadzorni odbor. – Nadzorni odbor je odlučio proslijediti ta saznanja nadležnim tijelima, a znamo da je kasnije podignuta optužnica protiv bivše direktorice upravo zbog sumnji u pronevjeru, kazao je Vujić.  Vitezić, međutim, tvrdi da do revizorskog izvješća nije imao sličnih saznanja. – Nadzorni odbor Veletržnice ribe Rijeka, kojem je istekao mandat 11. svibnja 2011. godine, od Uprave Društva zatražio je da se izvrši revizija financijskih izvješća za 2010. godinu, kako bi dobio kvalitetniju podlogu za razmatranje i donošenje zaključaka. Obzirom da revizorsko izvješće nije bilo sačinjeno i dostavljeno Nadzornom odboru do kraja mandata, o njemu nismo mogli niti raspravljati. Konstituiranjem Nadzornog odbora s novim mandatom, koje je obavljeno tek 6. lipnja 2012. godine, kao predstavnik Grada Rijeke upoznat sam sa stanjem u Društvu temeljem revizorskog izvješća u kojem je bilo ukazano i na davanje pozajmica u 2010. godini. U vrijeme ponovnog konstituiranja NO-a, 2012. godine je vođenje Društva bilo povjereno privremenom upravitelju, a s dotadašnjom direktoricom, koja je davala pozajmice, raskinut je radni odnos. Privremenom upravitelju je dan rok za naplatu potraživanja, među kojima su bila i potraživanja po osnovi pozajmica, ali je u međuvremenu pokrenut stečajni postupak, kaže Vitezić.


Općinski sud u Rijeci presudio je u Krmpotićevu korist 21. prosinca prošle godine, nakon što je prethodno, 11. prosinca održana glavna rasprava na kojoj je Veletržnicu zastupalo odvjetničko društvo Stanić i partneri. No, kako je prethodno nad Veletržnicom već bio otvoren stečajni postupak, stečajna upraviteljica Višnja Rosenberg-Volarić naknadno je sudu poslala podnesak u kojemu navodi da u trenutku održavanja glavne rasprave Veletržnicu nije moglo zastupati navedeno odvjetničko društvo, budući da im je otvaranjem stečaja punomoć prestala važiti, te je tvrtka u stečaju trebala biti zastupana po stečajnom upravitelju.   

Uzalud upozoravali


Općinski sud je uvažio sve navode iz podneska te ukinuo punomoćnost i ovršnost vlastite presude u korist Krmpotića, čime je ovaj bivši radnik, kako kaže, ostao i bez barem moralne satisfakcije, s obzirom da ni do sad u stvari nije mogao prisilno naplatiti 75 tisuća kuna koliko mu je bivša tvrtka dugovala za neisplaćene plaće, jer Veletržnica u stečaju ne raspolaže nikakvom imovinom. 




– Obraćali smo se i suvlasnicima, Gradu, Županiji, Ministarstvu poljoprivrede, s obzirom da smo otkaze dobili gotovo pola godine prije nego je otvoren stečaj Veletržnice, a u trenutku kada nam je otkazan ugovor o radu dugovali su nam sedam plaća, no svi su se oglušili na naše probleme, kaže Krmpotić kojeg posebno boli to što, kako tvrdi, predstavnici suvlasnika nisu reagirali kada ih je on osobno, zajedno s kolegama, upozoravao na nepravilnosti u poslovanju Veletržnice za mandata direktorice Dolores Margan Castrapelli koja je krajem prošle godine optužena za pronevjeru 260 tisuća kuna. 


  Nitko nije reagirao


– Sada nema novca za naše plaće, a kada smo im govorili da su daleko veći iznosi pronevjereni, da se novac posuđuje bez ikakve službene evidencije i odluke raznim fizičkim i pravnim osobama, da se posluje mimo poslovnog računa tvrtke, pogoduje pojedinim kupcima i dobavljačima i tako dalje, nitko nije reagirao. Na te sam stvari upozorio i bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Andriju Vitezića i obnašatelja dužnosti župana Vidoja Vujića, ali nitko nije učinio ništa da se to spriječi te da se novac vrati. A sada nema novca za isplatu naših plaća, kaže Krmpotić, koji smatra da su radnici odlukom suda izgubili mogućnost da prisilno naplate svoja potraživanja. 


Stečajna upraviteljica Veletržnice tvrdi da to nije točno, već da je odlukom suda radnicima omogućeno da ovrhom naplate sredstva od Veletržnice u stečaju. 



Projekt Veletržnice ribe započeo je 2007. godine, uz najave kako je riječ o velikom koraku ka eliminiranju sivog tržišta ribom, da bi prošle godine neslavno završila prekidom poslovanja, a kasnije i otvaranjem stečaja. Pomoćnik ministra poljoprivrede Ljubomir Kučić, obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel tada su za njenu propast optužili upravo sivo tržište ribom kojega je trebala dokinuti. U projekt je u osnivanju utrošeno preko deset milijuna kuna, još neutvrđeni iznos kroz poslovanje, a od svega je ostalo milijun i pol kuna poreznog duga iz mandata direktora Nikole Mendrile te optužnica protiv njegove nasljednice Dolores Margan-Castrapelli.



– Stvar je u tome da je Veletržnica ribe Rijeka d.o.o. prestala postojati, te otvaranjem stečaja postaje Veletržnica ribe Rijeka u stečaju, što je i sud trebao znati jer je stečaj već bio otvoren, tako da sud nije ni smio donijeti presudu. Radnici ovom odlukom suda u svakom slučaju nisu oštećeni, s obzirom da su imali presudu protiv nepostojećeg subjekta. Oni sada imaju pravo ovrhom naplatiti svoja potraživanja od Veletržnice u stečaju, međutim, problem je u tome što Veletržnica ne raspolaže nikakvom imovinom od koje bi se oni mogli naplatiti, jer na svu imovinu koju je posjedovala razlučno pravo ima Porezna uprava, objašnjava Rosenberg-Volarić.   

Jasna poruka


Radnicima tako ostaje tek slabašna nada da će ikada vidjeti svoj zarađeni novac, jer ni bivši vlasnici ne iskazuju ni najmanju volju da im isplate zaostale plaće, redom se ograđujući da će potraživanja radnika biti riješena u tijeku stečajnog postupka, iako dobro znaju da tvrtka nema imovine. Time se sa svih razina – središnje državne vlasti, regionalne i lokalne, jer vlasnici Veletržnice su bili redom Republika Hrvatska, PGŽ i Grad Rijeka, šalje jasna poruka radnicima da su potrošna roba, a poslodavcima da svojim radnicima slobodno mogu neisplaćivati plaće pa ih, jednom kad firma propadne, mirne duše ostaviti na cjedilu.