Za dva mjeseca odluka konzultanata Europske komisije

Riječ stručnjaka: Pelješki most bolji od ceste kroz Neum

Darko Pajić

Dogovoreno je da će konzultanti Europske komisije do 1. studenog izraditi finalni nacrt predstudije, kao i da će u roku od dva mjeseca dati svoje konačno izvješće



ZAGREB Iako je jučer trebala biti održana završna prezentacija predstudije o izvedivosti i odabiru prometnog rješenja za povezivanje juga Hrvatske i prolaz kroz Neum, konačna odluka odgođena je za dva mjeseca. Kako neslužbeno doznajemo od osam mogućih prijedloga prometnog rješenja u najužem krugu ostala su dva i to su Pelješki most, koji je za nekoliko postotaka ocijenjen boljim rješenjem od druge ozbiljne alternacije, a to je izgradnja cestovnog koridora kroz Neum. Konačne odluke još nema, jer je na jučerašnjem sastanku predstavnika konzultanta, Hrvatske i BiH, koji je održan u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, dogovoreno kako će konzultanti Europske komisije STTE Consortium (SAFEGE/TECHNUM-TRACTEBEL) do 1. studenog izraditi finalni nacrt predstudije, kao i da će u roku od dva mjeseca dati svoje konačno izvješće. 


Zaštita neovisnosti


U tom razdoblju više ne bi trebalo biti nikakve javne komunikacije o rješenjima kako bi se maksimalno zaštitila neovisnost rada konzultanata i izbjegle špekulacije ili prejudiciranje rezultata predstudije. 


Veliki problem hrvatskom pregovaračkom timu, kao i konzultantima Europske komisije priredio je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, koji je 6. rujna uputio pismo predsjedniku EK Jose Manuelu Barrosu u kojem navodi zaključke sa skupa o rješavanju prometnog povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije održanog 28. kolovoza u Dubrovniku. Na njemu su sudjelovali predstavnici Županije, općina i gradova, sveučilišta, političkih stranaka, te se navodi kako su svi sudionici skupa jednoglasno prihvatili sve zaključke. Ti zaključci u najvažnijem govore kako je neophodno prihvatiti varijantu Pelješkog mosta kao jedinu moguću opciju i što prije krenuti u njegovu izgradnju, što je u uredima EK-a, ali i kod konzultanata shvaćeno kao pritisak na njihovu odluku i arbitražu, koja još uvijek traje. Zbog navedene situacije, a dio problema proizašao je i iz toga što su sudionici skupa bili i predstavnici nekoliko hrvatskih ministarstava, koji nisu ni konzultirani oko zaključaka koje je Dobroslavić proslijedio Barrosu, jučer je žučno reagirao i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. 


Dodatni zahtjevi BiH




– Smatram da piskarala pokušavaju preuzeti sebi neke zasluge, iako uopće nisu ovlašteni da komuniciraju o ovom pitanju. Stoga molim piskarala da se koncentriraju i puste tim Ministarstva da mirno odradi svoj posao bez pritisaka. U tom slučaju stvari će na kraju završiti dobro za sve, kazao je Hajdaš Dončić očito aludirajući na sporno pismo HDZ-ovog dubrovačko-neretvanskog župana, koji je pisao Barossu ne uvažavajući proces odabira najbolje varijante o kojem se naporno i dugo pregovara na relaciji predstavnika Hrvatske, BiH i konzultanata EK. Pritom treba napomenuti kako Dobroslavić nije jedini, jer je prije nekoliko mjeseci i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u javnosti preuranjeno procijenila kako će se Pelješki most graditi.


Neslužbeno se doznaje kako u dosadašnjim razgovorima Pelješki most doista stoji kao najbolja varijanta, ali i da postoje dodatni zahtjevi iz BiH vezano uz kriterije po kojima se prosuđuje koje je rješenje najbolje. S obzirom na to da predstavnici BiH preferiraju cestovni koridor kroz Neum, čija cijena iznosi oko 130 milijuna eura, dok je procjena investicije u most na razini od 250 do 280 milijuna eura, njihov je zahtjev da financijski kriterij ima veću težinu u odnosu na druge. Sagledavaju se još i gospodarski faktor, ekološki, tehnološki, geopolitički i pravni faktor, pa je unatoč nešto većoj cijeni u dosadašnjim razmatranjima Pelješki most na prvom mjestu, dok varijanta izgradnje cestovnog koridora stoji lošije i zbog prolongiranja realizacije gradnje za najmanje nekoliko godina u odnosu na rokove izgradnje mosta. Kod koridora je neophodno prethodno uvesti  prometno rješenje u prostorne planove, obaviti otkup zemljišta, riješiti pitanje vlasništva, eksteritorijalnosti koridora, kao i pitanje nadzora i upravljanja nad koridorom, što otvara niz dodatnih pitanja i operativnih problema.