BRUXELLES  – Europska komisija u petak nije željela komentirati navode da je postignut kompromis s hrvatsko vladom, kojim bi se riješio problem primjene europskog uhidbenog naloga, zbog kojeg Hrvatskoj prijete sankcije.

 ”U ovoj fazi to su špekulacije koje sada ne mogu komentirati. U tijeku su konzultacije na najvišoj razini kako bi se pronašlo rješenje za taj problem”, rekla je glasnogovornica Komisije Pia Ahrendkilde Hansen komentirajući medijske navode da je postignut dogovor prema kojem je hrvatska vlada pristala da usklađeni zakon o europskom uhidbenom nalogu stupi na snagu 1. siječnja umjesto 15. srpnja 2014.

 ”Nakon pokretanja postupka konzultacija sa zemljama članicama i telefonskog razgovora predsjednika (EK Josea Manuela) Barrosa i premijera (Zorana) Milanovića, mi nastavljamo raditi sve što možemo kako bismo pronašli rješenje za taj problem. Predsjednik Barroso je zatražio od potpredsjednice (EK-a Viviane) Reding da nastavi s traženjem rješenja”, rekla je Hansen.

 Dodala je da se pokušava dogovoriti sastanak potpredsjednice Reding i hrvatskog ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji bi se trebao dogoditi u sljedećih nekoliko dana.

Hrvatska vlada je pristala promijeniti zakon kojim se primjena europskog uhidbenog naloga ograničeva na zločine počinjene nakon kolovoza 2002., s tim da bi ta promjena stupila na snagu 15. srpnja 2014. što Europska komisija smatra neprihvatljivim. Reding je u nekoliko navrata rekla da je potrebno “brzo i bezuvjetno” vratiti stari zakon iz 2010. koji je bio usklađen s europskom pravnom stečevinom, a koji je promijenjen nekoliko dana prije pristupanja Hrvatske u EU.

 Hrvatska vlada sada navodno nudi da promjena stupi na snagu 1. siječnja 2014., a u Komisiji ne žele to ni potvrditi ni demantirati niti reći je li im to prihvatljvo.

 Europska komisija je u srijedu započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije u skladu s europskom pravnom stečevinom.

 Zemlje članice imaju deset radnih dana da se očituju o tom pitanju, a nakon toga će se odrediti sankcije Hrvatskoj, osim ako se ona u sljedećih nekoliko dana ne uskladi s europskim zakonima. Komisija može, ali ne mora uvažiti mišljenje zemalja članica, jer je po pristupom ugovoru ona nadležna za aktiviranje zaštitnih mjera.

 Komisija kao moguće mjere predlaže “pojačani monitoring i suspenziju” sredstava za pripremu za ulazak Hrvatske u schengenski prostor.

 Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas kako je dobar svaki datum stupanja na snagu zakona kojim se regulira pitanje primjene europskog uhidbenog naloga o kojem Vlada postigne dogovor s Europskom unijom.

»Zakon je takav da to hoće li stupiti malo prije ili poslije na snagu opće ne utječe na njegovu funkcionalnost«, izjavio je Josipović novinarima u svome Uredu nakon prijema za izaslanstvo Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice i predstavnike otočkih lokalnih samouprava.

Pozivajući se na neimenovanog dužnosnika, agencija Reuters danas je objavila da je Hrvatska popustila pred pritiscima da ubrza usklađivanje svog zakona o europskom uhidbenom nalogu s pravilima EU-a, što bi trebalo okončati spor s Europskom komisijom. Agencija prenosi da se Hrvatska, koja je ranije najavila da će do srpnja iduće godine izmijeniti tzv. lex Perković, usmeno obvezala da će to učiniti do 1. siječnja 2014.

»To da će netko ući u postupak – ne govorim ni o kojoj konkretnoj osobi – mjesec dana prije ili poslije, da bude eventualno predan stranoj državi, ne utječe na bit postupka«, rekao je Josipović.

Stoga smatra da je potpuno svejedno koji je rok. »On ima samo simboličnu narav i dobar je svaki rok s kojim se Vlada uspije dogovoriti s EU. Prema tome, ako je to 1. siječnja, ja to podržavam«, izjavio je.

Novinare je zanimalo i hoće li, u skladu sa svojim ustavnim ovlastima da sukreira vanjsku politiku, premijeru Zoranu Milanoviću ukazati na mogućnost drukčijeg ponašanja s obzirom na to da su njegovi stavovi vezani uz ‘lex Perković’ izazvali negativne reakcije u Europskoj uniji.

Josipović je podsjetio da je još 21. lipnja u jednom intervjuu upozorio da se po pitanju tog zakona trebamo uskladiti s EU. »Ali, riječ je o jednom pitanju koje je izazvalo puno bure u inozemstvu i kod nas, a koje nema ni približno tako veliki društveni značaj kao što smo mu ga mi dali. Prema tome, zaista podržavam da se problem riješi i to tako kako sam rekao – da se uskladimo s EU, jer drugoga i nema. I mislim da je dobro da je Vlada našla neki prijedlog, dobar prijedlog koji će uputiti EK i uvjeren sam da će se problem riješiti«, rekao je Josipović.