Ministarstvo će pažljivo nadzirati funkcioniranje sustava za vrijeme štrajka te poduzimati sve potrebne mjere i aktivnosti kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja ljudi
ZAGREB – Ministarstvo zdravlja očekuje da će za vrijeme sutrašnjeg štrajka u bolničkim zdravstvenim ustanovama najveći dio bolničkog sustava normalno funkcionirati, te da će građani normalno ostvariti najveći dio redovite zdravstvene zaštite.
Ministarstvo u priopćenju ističe da su štrajk, koji bi trebao početi u srijedu, 18. rujna, u 7 sati, najavila dva sindikata koja okupljaju samo dio liječnika i medicinskih sestara u bolničkim ustanovama, a da će liječnici i sestre i drugi zaposlenici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicinskoj službi normalno raditi.
Ministarstvo će pažljivo nadzirati funkcioniranje sustava za vrijeme štrajka te poduzimati sve potrebne mjere i aktivnosti kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja ljudi, kaže se u priopćenju.
Pacijente se poziva da se u slučaju hitnosti obrate telefonom najbližem zavodu za hitnu medicinu na broj 194 ili pomoć potraže u najbližoj hitnoj bolničkoj službi. U skladu s uputom Ministarstva, bolničke hitne službe bit će dodatno kadrovski pojačane kako bi bile spremne za slučaj povećanog broja dolazaka pacijenata.
Također se savjetuje građanima da se u slučaju zdravstvenih poteškoća savjetuju sa svojim obiteljskim liječnikom.
Ako im zbog štrajka budu odgođene neke ranije zakazane zdravstvene usluge, Ministarstvo će osigurati da nakon završetka štrajka budu kontaktirani telefonom iz bolnice kako bi što prije dobiti novi termin.
Ministarstvo je uvelo 24-satno dežurstvo na svoja dva komunikacijska kanala preko kojih se mogu obraćati građani – na Bijelom telefonu 0800 7999 te na e-mail adresi [email protected], koja se nalazi na službenoj stranici www.zdravlje.hr.
Ministarstvo zdravlja poziva građane da tijekom štrajka putem Bijelog telefona i e-maila [email protected] izvijeste o mogućim slučajevima kršenja prava na zdravstvenu zaštitu.
Također je organiziran Krizni stožer koji su bolnice dužne izvijestiti o svim eventualnim incidentnim i kriznim situacijama, koje nije moguće razriješiti na razini zdravstvene ustanove.
Ministarstvo zdravlja izvijestilo je danas da je svim bolničkim zdravstvenim ustanovama dostavljena odluka o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, po kojoj se moraju obavljati pregledi i osnovni dijagnostički postupci kako bi se kod svakog bolesnika isključilo hitno stanje, a time i potreba provođenja daljnjih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
Ministarstvo i dalje smatra da nema razloga za najavljeni štrajk liječnika i medicinskih sestara, posebno s obzirom na spremnost Ministarstva na nastavak socijalnog dijaloga i pregovora, te načelno slaganje sa svim zahtjevima sindikata.
Štrajk je legitimno pravo liječnika i medicinskih sestara koje će Ministarstvo poštovati ali će pažljivo nadzirati funkcioniranje sustava za vrijeme štrajka i poduzimati sve potrebne mjere i aktivnosti kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja ljudi, kaže se u priopćenju Ministarstva zdravlja.
Za organizaciju rada i osiguranje dovoljnog broja radnika u zdravstvenoj službi zaduženi su sanacijski upravitelji i ravnatelji bolnica.
Odlukom Ministarstva definirani su prijeko potrebni poslovi koji se moraju neprekidno obavljati radi sprečavanja ugrožavanja života i nastanka invalidnosti bolesnika. Među njima su pregledi i osnovni dijagnostički postupci kojima se kod svakog bolesnika mora isključiti hitno stanje, a time i potreba provođenja odgovarajućih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
Također je navedeno funkcioniranje hitnih službi u bolnici tijekom 24 sata sa svom raspoloživom hitnom dijagnostikom u cilju utvrđivanja dijagnoza koje zahtijevaju hitno postupanje. To uključuje neodgodive terapijske postupke bez kojih bi moglo doći do pogoršanja osnovne bolesti ili do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i život bolesnika, odnosno prouzročiti makar i najniži stupanj invalidnosti.
U stacionarnom dijelu bolnice mora se osigurati provođenje svih postupaka kojima se održava provođenje procesa liječenja, te primjena svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji osiguravaju da se određena bolest ne pogoršava. Nužno je i otkloniti mogućnost da bi otkazivanjem postupka moglo doći do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.
Neprekidno se moraju obavljati i poslovi na osiguranju kontinuiteta rada invazivne dijagnostike u svim slučajevima u kojima se zahtijeva hitnost i u kojima je invazivna dijagnostika kontinuitet terapije.
Kirurške djelatnosti moraju osigurati mogućnost svih hitnih zahvata za bolesnike zaprimljene putem hitne službe i kirurških zahvata za bolesnike koji se nalaze na bolničkom liječenju, a kojima bi se zbog otkazivanja operativnoga zahvata značajno pogoršala bolest.
Nužna je 24-satna nazočnost liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u svim djelatnostima intenzivnog zbrinjavanja bolesnika.
Budući da zbog štrajka može doći do otkazivanja ranije zakazanih dijagnostičkih postupaka i operacijskih zahvata, Ministarstvo će nakon završetka štrajka osigurati da se iz zdravstvenih ustanova kontaktiraju svi pacijenti kojima je zdravstvena usluga otkazana kako bi što prije dobili novi termin.
Ministarstvo je uvjereno da će liječnici i medicinske sestre, koji se odazovu pozivu na štrajk, postupati profesionalno i u skladu s najvišim etičkim normama te da neće dopustiti da zbog štrajka na bilo koji način budu ugroženi zdravlje, pravo na zdravstvenu zaštitu i sigurnost građana.
Ministarstvo zdravlja će i dalje redovito informirati građane o načinu ostvarivanja svojih prava na zdravstvenu zaštitu za vrijeme štrajka, kaže se u priopćenju.
