Pojam »političko ubojstvo« je poprilično subjektivna kategorija, a ubacivanjem odredbe o teškim ubojstvima sva bi ubojstva ulazila u tu kategoriju te bi se svim osumnjičenicima moglo suditi
ZAGREB U predstojećim izmjenama Ustava, kako se ne bi događale situacije neprocesuiranja političkih likvidacija iz vremena prijašnje države, u Vladi ozbiljno razmatraju mogućnost da stave odrednicu prema kojoj se zastara ne bi odnosila na sva teška ubojstva.
Visoki izvor iz Banskih dvora kazao je to Novom listu, a motivaciju za ovakvu promjenu dobili su od pravnih stručnjaka. Naime, pojam »političko ubojstvo«, s kojim se dosad baratalo oko formulacije prijedloga izmjena Ustava, je poprilično subjektivna kategorija, te bi se onda od slučaja do slučaja moralo odlučivati je li nešto bila politički motivirana likvidacija ili tek »obično« ubojstvo.
Ubacivanjem odredbe o teškim ubojstvima, sva bi ubojstva ulazila u tu kategoriju te bi se svim osumnjičenicima moglo suditi. Jasno, čitav tekst promjena treba biti prihvatljiv i saborskim zastupnicima Hrvatske demokratske zajednice, jer bez njihovih glasova se Ustav neće moći promijeniti.
Zamoljeni da prokomentiraju pismo koje su članovi Europske pučke stranke poslali premijeru Milanoviću, HDZ-ovi europarlamentarci su ostali bez riječi, ne želeći ništa komentirati dok i službeno ne vide pismo. Dapače, glavna »zabava« među članovima ove stranke je bila pokušaj da se dozna kako su mediji došli do ovog pisma, odnosno tko im ga je doturio.
Pismo u tajnosti
U međuvremenu priča s Lex Perković ide dalje, pisma se sve više izmjenjuju, službenici koji se bave diplomatskom poštom između Bruxellesa i Zagreba su uposleni kao nikada.
Nakon što je vrh Europske pučke stranke, koje je član i HDZ, poslao pismo Zoranu Milanoviću s kritikama zbog odlaganja izmjena Lex Perkovića, prema Vladi je stigla pošta i iz ureda Viviane Reding.
Službeno se o tome ne može ništa doznati, jer je zauzet stav u Vladi kako sa sadržajima pisama povjerenice za pravosuđe Europske komisije neće izlaziti u javnost.
Ipak, neslužbeno se saznaje kako Reding u svom pismu izražava nezadovoljstvo diplomatskom notom koju joj je poslao hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Naime, u Miljenićevom odgovoru se ne spominju nikakvi rokovi u kojima Hrvatska namjerava mjenjati sporni zakon, što je Reding ostavilo nezadovoljnom.
»Katkad je veća umjetnost, pa i veća kvaliteta od toga da uopće ne pogriješiš, pokazati sposobnost da popraviš neki krivi korak koji si možda napravio«, ustvrdila je to potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić odgovarajući u četvrtak, nakon sjednice Vlade, na pitanja novinara o (ne)usklađenosti hrvatskog zakona o provedbi europskog uhidbenog naloga s europskom pravnom stečevinom.
U skladu s tom izjavom, i njezino je ministarstvo jučer priznalo: pogriješili smo kad smo izmjenama tog zakona, kojima je uvedeno vremensko ograničenje za primjedbu uhidbenih naloga, dali ‘zeleno svjetlo’.
U razgovoru za naš list, ministar pravosuđa Orsat Miljenić ustvrdio je da je zakon, skupa sa spornom izmjenom, dobio od Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) izjavu o usklađenosti. »Da je nismo dobili, ne bi zakon ni išao«, kazao je Miljenić.
Svaki zakon, koji se usklađuje s europskom pravnom stečevinom, mora proći taj korak i dobiti pozitivnu ocjenu MVEP-a, pa je tako bilo i sa zakonom o primjeni uhidbenog naloga. U MVEP-u to ne osporavaju, kao ni činjenicu da je sporna odredba o vremenskom ograničenju, prema njihovom tumačenju, promaknula onome tko je zakon ‘čekirao’.
U tom trenutku, navode u Ministarstvu, još nije bila ni spomenuta mogućnost da bi uvođenje vremenskog roka za provedbu naloga moglo biti sporno.
No, tvrde da su iz svega što je uslijedilo naučili lekciju: u MVEP-u je sada jedan službenik zadužen da provjerava jesu li zakonski prijedlozi tehnički usklađeni s europskom regulativom, ali i da procjenjuje moguće, čak i političke posljedice zakonskih izmjena.
