Bolje da mi to učinimo, da mi pripremimo ono što će donijeti financijsku konsolidaciju nego da nam Europska komisija nameće mjere, kazao je Branko Grčić. Reforme bi u iduće tri godine trebale zahvatiti i rashodovnu stranu proračuna, što znači da Vladu, ali i građane tek čekaju teške odluke
ZAGREB » Neprekinuti pad hrvatskog gospodarstva traje već sedam tromjesečja zaredom. Tako je u drugom kvartalu ove godine BDP pao za 0,7 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Manji je to pad nego što je većina analitičara predviđala i ukazuje na usporavanje pada jer je u prvom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine pad bio 1,5 posto. Najmanji je to kvartalni pad gospodarstva kojeg je od preuzimanja vlasti ubilježila vlada Zorana Milanovića. Posljednji put kvartalni rast hrvatsko je gospodarstvo zabilježilo u trećem tromjesečju 2011. godine, ali je u padu već pet godina.
Bolje od očekivanog
I dok je nastavak pada BDP-a po nižim stopama od dosadašnjih za Vladu naznaka pomaka u pravom smjeru, za njihove je političke protivnike u HDZ-u to dokaz kolapsa odnosno raspada gospodarstva, državnog proračuna, ali i vladajuće koalicije u kojoj se kako tvrde oporbeni lideri stranke sve više sukobljavaju. Pad od 0,7 posto bolji je rezultat nego što su to analitičari najavljivali, dobar i indikativan pomak u pozitivnom smjeru, ali još uvijek nedovoljan, komentirao je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić dodajući da bi to mogao biti pokazatelj da se očekuje lagani oporavak. Tomu u prilog, uvjeren je Grčić, ide i činjenica da su sve komponente BDP-a porasle u drugom kvartalu, osim uvoza. Uvoz je tako poništio pozitivne efekte rasta u osobnoj potrošnji, investicijama i izvozu, posebno izvozu turističkih usluga. – Neki se trendovi ipak mijenjaju, nakon dugo vremena imamo rast i pozitivan doprinos investicija, posebno državnih koje su u prvih šest mjeseci porasle za 30 posto, pohvalio se Grčić. Potpredsjednik Vlade posebno važnim smatra činjenicu da nakon 15 kvartala i osobna potrošnja, najvažnija komponenta BDP-a, konačno pokazuje znakove oporavka.
Korekcije rasta
Na pitanje jesu li pozitivni trendovi u osobnoj potrošnji rezultat provođenja fisklalizacije, odnosno uključivanja jednog dijela sive ekonomije u službene podatke, Grčić je priznao da je i to dijelom utjecalo na pozitivne trendove u osobnoj potrošnji, ali da su uočeni i prvi efekti realnog rasta plaća, što znači da se potencijal rasta osobne potrošnje lagano povećao. – Skromno, ali je to dobar znak, zaključio je Grčić. Što se tiče godišnjih rezultata Grčić se nije htio upšuštati u procjenu može li Hrvatska do kraja godine zabilježiti plus ili biti barem na nuli kad je rast BDP-a u pitanju. U trećem tromjesečju očekuje nulu, možda čak i blagi rast, ali što će se događati na razini godine ovist će o stopi u posljednjem ovogodišnjem kvartalu. Na pitanje hoće li Vlada korigirati svoju stopu rasta za ovu godinu od 0,7 posto, koja je pak u prvotnoj verziji bila 1,8 posto, pa samim time i proračunske prihode, Grčić je kazao da će se odluka o korekciji donijeti do kraja mjeseca kad će Vlada predstaviti i svoje smjernice za trogodišnje razdoblje. Ipak, Grčić procjenjuje kako će te korekcije ići na smanjenje očekivanih stopa rasta.
Fiskalna konsolidacija
U smjernicama će Vlada precizirati i reforme u javnom sektoru jer prostora za financijsku konsolidaciju ima isključivo kroz rashodovnu stranu proračuna. Koje bi to sektore trebalo zahvatiti te znači li to restrikcije u javnim uslugama ili socijalnim pravima Grčić nije odgovorio ističući da će Vlada smjernice predstaviti do kraja mjeseca.
– Mislim da je Hrvatska dotaknula dno krize i da će u trećem tromjesječju uslijediti rast BDP-a. Do kraja četvrtog tromjesečja, vjerujem, Hrvatska će izaći iz recesije, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, komentirajući objavu o padu BDP-a za 0,7 posto. Recesija, prema njegovim riječima, u Hrvatskoj traje već pet godina, uz iznimku dvaju kvartala tijekom 2011. godine. Pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine manji je od prognoza. To je pozitivna poruka koja znači da se gospodarski pad usporava i da se približavamo izlasku iz recesije, izjavio je Vrdoljak. (B. Po.)
– Bolje da mi to učinimo, da mi pripremimo ono što će donijeti financijsku konsolidaciju nego da nam Europska komisija nameće mjere, kazao je Grčić priznajući tako da Hrvatsku čeka procedura prekomjernog deficita jer je Vlada zatekla ogromne službene i neslužbene, skrivene minuse u proračunu. Ulaskom u EU, svi ti deficiti morat će biti na jednom mjestu, a ukupni kumulativni deficit bit će vrlo izražen. Koliko će oni biti pokazat će podaci Eurostata, a nakon toga slijedi i odluka Komisije o tome u kojem razdoblju Vlada mora zauzdati deficit. – To je polazna točka fiskalne konsolidacije u nekoliko idućih godina koja će se i formalno regulirati između Vlade i Europske komisije kroz proceduru prekomjernog deficita. Vlada stoga radi na projekcijama za sljedeće tri godine i reformama koje bi trebale zahvatiti i rashodovnu stranu proračuna, najavio je Grčić priznajući tako da Vladu, ali i građane Hravatske tek čekaju teške odluke.
Oporba napada
U HDZ-u pak u tu konsolidaciju ne vjeruju pretjerano jer je za njih državni proračun već doživio raspad, kao i domaće gospodarstvo, a sličnu sudbinu predviđaju i vladajućoj koaliciji. – Nastavak pada gospodarstva, iako je Vlada najavila rast, dokaz je da se gospodarstvo i proračun naočigled raspadaju. To je rezultat loše Vladine politike, koja se isključivo svela na poreznu politiku, što je i dovelo do poraznih rezultata. Umjesto porezne represije, potrebno je porezno rasterećenje, ali ne samo jednom sektoru – turizmu i ugostiteljstvu. Je li poruka Vlade da se svi moramo samo baviti ugostiteljstvom i turizmom, a tko ne želi biti konobar, da se iseli iz zemlje, zapitao se saborski zastupnik HDZ-a i koordinator stranačkih odbora za gospodarstvo, financije i energetiku Domagoj Ivan Milošević. Iako njegova stranka podržava olakšavanje poslovanja turizmu i ugostiteljstvu, što znači tri milijarde kuna manje novca u proračunu, Milošević Vladi zamjera što nije poticala proizvodnju. Priznaje da ni dosadašnje Vlade nisu imale strategiju industrije, ali napominje da ni ova nije učinila ništa iako je potpuno jasno da bez toga nema gospodarskog oporavka. U posljednjih šest mjeseci Vlada umjesto o investicijama i industriji, zamjera im Milošević, govori samo o jeftinoj rasprodaji državnog »srebra i zlata«.
