ZAGREB  Vodstvo HDZ-a razgovara s poznatim čileanskim ekonomistom Jose Pinerom o mogućnosti da on postane gospodarski savjetnik predsjednika stranke Tomislava Karamarka, ali nikakva konačna odluka o tome još uvijek nije donesena. Tu nam je informaciju potvrdio jedan član najužeg vodstva stranke, ali uz ogradu da eventualni angažman Pinere ovisi i o tome za koji će se model ekonomske politike HDZ odlučiti.

   – Postoji kontakt s Pinerom. Razgovara se i još s nekim ljudima. Ali još važemo koji bi model ekonomske politike u ovom trenutku bio najbolji. Za očekivati je da će se definitivna odluka o tome, a onda i o angažmanu određenih ljudi donijeti do početka jeseni, rekao je za Novi list jedan od najbližih Karamarkovih suradnika. 

Glasnogovornica HDZ-a Silvan Oruč Ivoš nije jučer željela komentirati »medijske špekulacije«, te je dodala da će HDZ »imena članova gospodarskog tima objaviti kada procijeni da je za to pravi trenutak«. 

   Eventualna odluka o angažmanu spomenute dvojice značila bi veliku promjenu u pristupu HDZ-a prema poželjnom modelu ekonomske politike. Naime, HDZ od svog osnutka inzistira na modelu takozvanog socijalnog tržišta koji je nakon drugog svjetskog rata doveo do njemačkog gospodarskog čuda, a i danas je uspješno na djelu u toj zemlji. On podrazumijeva tržišno gospodarstvo, ali uz veliku ulogu države i kao vlasnika i kao regulatora, te razvijenu socijalnu mrežu koja će štititi slabije. 

   S druge strane i Pinera i Harris predstavnici su ultraliberalnog ekonomskog modela koji je na djelu u najvećem dijelu anglosaksonskog svijeta u kojem je uloga države kao regulatora minimalna, a kao vlasnika gotovo nezamisliva. Obojica se uvijek snažno zauzimaju za privatizaciju tvrtki u državnom vlasništvu. Međutim, HDZ se pak otvoreno protivi najavljenoj privatizaciji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja , te davanju državnih autocesta u koncesiju privatnom kapitalu. 

   Pinera je zanimljiv i po tome što je sedamdesetih i osamdesetih bio kreator reforme čileanskog mirovinskog sustava na način da je kreirao osnivanje privatnih mirovinskih fondova. Mirovinsku je reformu u Čileu proveo dok je bio u Vladi tamošnjeg diktatora Augusta Pinocheta koji je na vlast došao krvavim vojnim udarom u rujnu 1973. svrgnuvši legalno izabranog predsjednika Salvadora Allendea. Veliki je sljedbenik osnivača takozvane čikaške škole Miltona Friedmana.