Koliko je ustvari novog turističkog prometa, a koliko se toga iz sive prelilo u bijelu zonu, teško je reći, no sigurno je da pojačane kontrole i pojednostavljivanje uvjeta za iznajmljivanje utječu na odluku da li postatili legalan iznajmljivač i prijaviti goste
RIJEKA Istra i Zadarska županija su u laganom minusu, dok su ostale jadranske županije u plusu. To pokazuju najnoviji podaci sustava TZ-a o dolascima i noćenjima prema kojima je srpanj u konačnici ipak u – plusu. U odnosu na lanjsku rekordnu godinu. No, iza tih brojki niz je detalja koji oslikavaju kakva je ustvari ovogodišnja sezona. Po mnogima, nikad kontradiktornija. Dok jedni ukazuju da je nikad teža, drugi govore o velikim rekordima u odnosu na 2012. koja je po svemu bila izvanserijska. No brojke se daju iščitavati i ovako i onako pa smo pokušali vidjeti što se ustvari dogodilo, tko je najviše rastao, a tko bio u minusu. Apsolutni pobjednici za sada su privatni iznajmljivači, i to osobito oni u Dalmaciji kojima je promet, eto, ovog ljeta itekako skočio. A obiteljski smještaj je i na Sjevernom Jadranu u plusu. Uzimajući u obzir da privatni apartmani, sobe i kuće za odmor čine čak polovicu svih kapaciteta u Hrvatskoj, svaki i najmanji, a kamoli ovakav postotak rasta, itekako se osjeća.
Statistika, dakle, kaže – u Istri privatni smještaj ima 3, a na Kvarneru 5 postotni rast noćenja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prvih sedam mjeseci ima rast od čak 17 posto pa je ostvareno gotovo milijuna noćenja ili oko 100.000 više nego lani. Hoteli, s ostvarenih 1,7 milijuna, su u minusu od 1 posto. U samom srpnju, krajnji jug Hrvatske je bio u znaku obiteljskog smještaja, u kojem je ostvareno nešto više noćenja nego u hotelima. A koji su imali pad od čak 5 posto. Brojke kažu – iznajmljivači ove županije upisali su čak 8 posto više noćenja nego lani. U samom Dubrovniku je, primjerice, u šest mjeseci promet u privatnom smještaju porastao gotovo 60 posto?! A broj novih kreveta u privatnom smještaju u prvih šest mjeseci je povećan za čak 14 posto. Zadarska županija je od siječnja do srpnja imala također najveći rast kod obiteljskog smještaja, i to od 7 posto čime je nastavljen rast od lani, dok su i hoteli i kampovi smanjili rast turističkog prometa. S time da je u obiteljskom smještaju ostvareno noćenja gotovo kao u hotelima i kampovima zajedno. Ako se tome pribroje i vikend kuće, koje su doduše u minusu od 5 posto noćenja, u Zadarskoj županiji je u prvih sedam mjeseci gotovo 60 posto noćenja ostvareno u privatnom smještaju. I u Šibensko-kninskoj županiji daleko najveći promet je u sedam mjeseci ostvaren u obiteljskom smještaju – gotovo polovica s time da je ovaj segment imao porast noćenja od 6 posto, znatno više od hotela, dok su u kapovima iskazali 23 posto više noćenja (otprilike kao i obiteljski smještaj u apsolutnim brojkama).
Ovo je druga godina da se primjenjuje granica za ulazak u sustav PDV-a od 230.000 kuna, umjesto prijašnjih 85.000, a od ove godine na snazi su i brojne olakšice donijete novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Prije svega činjenica da se mogu iznajmljivati i nelegalno sagrađeni objekti. A njih na obali ima puno. Ne treba zaboraviti da od 1. srpnja iznajmljivati po istim pravilima kao i domaći, mogu i ostali državljani EU.
Obiteljski smještaj, najbrojniji u kapacitetima, ima tako u pravilu i najveće indekse rasta. To se može tumačiti time da privlače više gostiju koji zbog krize radije odlaze u apartmane (mada, neki će reći, u nekim destinacijama hotelima za otprilike like istu cijenu mogu dobiti hotelsku sobu s doručkom), ali i brojnim novostima koje su donijele zakonske izmjene.
Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kazao je kao je ustvari teško uzeti zdravo za gotovo što se sve broji jer, primjerice, na otoku Krku je lani u takozvanim nekomercijalnim objektima zabilježeno oko 1,5 milijuna noćenja, koja se ne ubrajaju u službenu statistiku.
– S druge strane, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti nelegalni iznajmljivači su dobili priliku da svoje kapacitete legalno stave na tržište. Naime, ako su predali zahtjev za legalizaciju, s tom potvrdom mogu ishoditi privremeno rješenje za iznajmljivanje do 2016. godine. Jako dobro znamo da je na nekim dijelovima obale strahovito puno nelegalnih objekata iz raznoraznih razloga i u tom dijelu leži velik potencijalni kapacitet. Procjenjuje se da je takvih objekata oko 50.000. Inače, od 1. srpnja i državljani EU mogu iznajmljivati svoje objekte, i to već koriste, a procjenjuje se da je oko 100.000 takozvanih objekata za odmor u vlasništvu stranaca i tu će se sigurno osjetiti povećanje. Osobito iduće godine, kazao je Pinezić te istaknuo i to da obiteljski smještaj već godinama povećava kapacitete te kako iznajmljivači doista ulažu u kvalitetu tog smještaja.
Ana Popović, predsjednica Udruge iznajmljivača Hvara, je, govoreći o iskustvima dalmatinskih iznajmljivača, istaknula kako su uspjeli preokrenuti trend kod gostiju i privući ih u obiteljski smještaj.
– Postigli smo da se pohvalno govori o obiteljskom smještaju i to zajedničkim radom, osobito na marketingu i ulaganjima u kvalitetu. Isto tako se smanjuje siva zona s jedne strane, a povećava broj gostiju s druge. Moram istaknuti i pozitivne pomake u legislativi za koje su zaslužni bivši i sadašnji sastav Ministarstva turizma, Ministarstvo obrta te Ministarstvo graditeljstva koje je Zakonom o legalizaciji omogućilo da bez gradnje novih objekata dobijemo nove legalne objekte za iznajmljivanje, rekla je Popović istaknuvši kako je ipak ključ rasta u zajedničkom radu iznajmljivača. Što se tiče samog Hvara, navela je kako je u predsezoni prvi put obiteljski smještaj imao više noćenja nego hoteli te kako se iznajmljivači sve više približavaju cjelogodišnjem poslovanju.
U Udruzi ugostiteljstva i turizma Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kazali su nam kako u ovoj sezoni ima dosta dvojbenih podataka i pokazatelja zbog čega će se realnije ocjene moći dati tek po njenu završetku.
Koliko je ustvari novog turističkog prometa, a koliko se toga iz sive prelilo u bijelu zonu, teško je reći, no sigurno je da pojačane kontrole i pojednostavljivanje uvjeta za iznajmljivanje utječu na odluku da li postatili legalan iznajmljivač i prijaviti goste. Ili ne.
Osim toga, rast obiteljskog smještaja još je jednom pokazao da je turizam rezultat niza utjecaja. Pa makar oni bili pod ingerencijom ministra turizma ili – ministrice graditeljstva.
