Ne treba zaboraviti da je samo u prva četiri mjeseca 2013. u djelatnosti trgovine prijavljeno 2,35 milijardi kuna prometa više nego u istom razdoblju prošle godine
ZAGREB Promet u trgovini na malo u lipnju je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, porastao 2,7 posto na godišnjoj razini. Promet od trgovine na malo u kontinuiranom je padu od ožujka prošle godine, da bi u svibnju ove godine ostvario rast od 1,1 posto. U lipnju se taj rast, vjerojatno i pod utjecajem sezonskog kretanja, dodatno ubrzao. Rastu je dakako pridonijela i niska baza, s obzirom na dugi kontinuitet pada prometa u maloprodaji. Ne treba zaboraviti i na činjenicu da je veliki dio trgovine na malo iz sive zone prešao u legalnu, što se zasigurno odrazilo na prve procjene prometa u maloprodaji. Rast prometa u trgovini na malo tako se može pripisati i učincima fiskalizacije. Prema podacima Porezne uprave, samo u prva četiri mjeseca ove godine, u djelatnosti trgovine prijavljeno 2,35 milijardi kuna prometa više nego u istom razdoblju prošle godine.
Sezonska kretanja
Prema prvim procjenama DZS-a, promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lipnju je prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 4,6 posto na godišnjoj razini. Realno je pak promet na malo rastao 2,7 posto. Da je snažan porast prometa u trgovini na malo zasigurno posljedica i fiskalizacije ističe ekonomist Željko Lovrinčević.
Učinci fiskalizacije najviše će se vidjeti u prometu trgovine hranom, pićem, duhanom, tekstilom, odnosno tamo gdje je postojao značajan udio sive ekonomije. Kada je riječ o prodaji automobila ili električnih aparata za kućanstvo, učinci fiskalizacije vjerojatno neće biti toliko vidljivi jer je riječ o trgovini u kojoj je i ranije udio sivog tržišta bio nizak.
– Statistički podaci izgledaju bolje od stvarne slike, veli Željko Lovrinčević.
– Dio sive ekonomije prebačen je u realnu sferu i zato imamo sliku da se promet u trgovini povećao, navodi Lovrinčević, objašnjavajući kako raspoloživi dohodak i dalje pada, padaju krediti, fizički obujam roba pada… No, tu je i još uvijek visoka nezaposlenost.
Građani, a to pokazuju detaljniji podaci o prometu u trgovini u proteklim mjesecima i dalje troše na osnovne životne potrebe, a luksuz su ostavili za neka bolja vremena. U lipnju je, primjerice, prema podacima DZS-a nastavljen pad prodaje novih automobila za više od 15 posto godišnje, odnosno 5,2 posto mjesečno.
Kada se sve zbroji i oduzme, upitno je koliko je rast prometa u trgovini na malo u lipnju doista posljedica povećane potrošnje građana, ali i turista. Sezonska kretanja su zasigurno imala utjecaj na pozitivne podatke, no pitanje je u kojoj mjeri.
U lipnju prošle godine, dakle također na početku turističke sezone, trgovina na malo pala je 4,6 posto. Ovogodišnji lipanjski podaci s lanjskima se ne mogu uspoređivati, upravo zbog promjena koje su nastale u poslovanju i koje su dio sive ekonomije prebacile u realnu. Odnosno, mogu se uspoređivati, ali je pitanje koliko je ta usporedba relevantna.
Turbulentni mjeseci
U ožujku prošle godine promet u trgovini na malo zabilježio je minus od 0,6 posto da bi se u travnju minus povećao na čak 7,3 posto, a potom u svibnju pao na 4,4 posto. Fiskalizacija trgovina krenula je od travnja ove godine. Upravo u tom mjesecu zabilježeno je značajnije usporavanje trenda pada prometa u toj djelatnosti. Siječanj ove godine, naime, otvorili smo s minusom od 6,7 posto u trgovini. U veljači je taj minus pao na 3,2 posto, a ožujku na 2,3 posto. U travnju je pak iznenađenje bio podatak o padu maloprodaje od 0,5 posto, da bi još veće iznenađenje bio svibanjski rast od 1,1 posto. Za očekivati je i da će u idućim mjesecima trend biti pozitivan, ali još je prerano govoriti o oporavku tržišta. Visoka nezaposlenost i nizak raspoloživi dohodak teško mogu dovesti do povećane potrošnje.
