ZAGREB  Iako bi postupak donošenja novog Zakona o mirovinskom osiguranju trebalo i te kako zainteresirati sindikate, poslodavce, ali i sve fondove koji su uključeni u sustav mirovinskog osiguranja, prve reakcije takozvane zainteresirane javnosti više su nego mlake. Pokazuje to i izvješće o provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga izkaza o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju. U novim pravilima donošenja zakonskih propisa, to je bio prvi korak na kojem bi zainteresirana javnost treba iskazati svoj interes, odnosno ozbiljnost i volju da sudjeluje u postupku donošenja propisa bez obzira hoće li njihove primjedbe biti uvažene ili ne, odnosno hoće li u daljnjem postupku donošenja propisa biti aktivniji. Mirovinski sustav, odnosno njegova regulacija jedno je od ključnih područja koja »zainteresirana javnosti« ne bi smjela prespavati, baš kao niti izmjene u sustavu radnog zakonodavstva. Međutim, iz izvješća što ga je objavilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, evidentno je kako se u jednomjesečnu raspravu na teze za izradu budućeg zakona javilo svega šest zainteresiranih, među kojima tri privatne osobe.

Uvažen komentar 

Među onima koji su svoje primjedbe dostavili samo je jedna sindikalna centrala, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), a njihov komentar u cijelosti je uvažen. Ostale su javnu raspravu, baš kao i poslodavačka udruga prespavale. Od samostalih sindikata u raspravu se uključio Hrvatski sindikat prometnih pilota čije su primjedbe mahom odbačene, odnosno tek u manjem dijelu djelomično prihvaćene. Djelomično je resorno ministarstvo prihvatilo i komentar Zorana Anušića iz Svjetske banke (koji se u raspravu uključio u svoje ime i koji je svojedobno bio savjetnik Vlade u provedbi mirovinske reforme).

Novim mirovinskim zakonom, kao što smo već pisali, trebala bi se postupno povećati dobna granica za umirovljenje na 67 godina sa sadašnjih 65 godina života.  Švicarska formula po po kojoj se sada mirovine usklađuju doživjet će promjene. Taj model podjednako uzima u obzir stopu promjene potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće (50:50). No, ubuduće bi se mirovine usklađivale prema promjenjivom modelu koji bi također u obzir uzimao rast prosječne plaće i potrošačkih cijena, ali i stanje na tržištu. Konkretnije,  udio rasta plaća i potrošačkih cijena bio bi 50:50 ako je u prethodnom polugodištu ostvaren nulti rast BDP-a ili je on bio u minusu. No, u slučaju rasta BDP-a omjer bi se promijenio pa bi udio plaća u formuli rastao, a udio cijena padao.  

Formula za mirovine

Izmijenit će se i formula za određivanje osnovne mirovine tako da bude razmjerna stopama doprinosa za I. i II. mirovinski stup. Dodatak na mirovinu od 27 posto imali bi i korisnici osnovne mirovine, dakle oni koji su je ostvarili samo izdvajanjem u sustav genracijske solidarnosti.

Sadašnja najniža mirovina također će doživjeti izmjene s ciljem da doista bude plasirana onima kojima je to napotrebnije. Novi zakon o mirovinskom osiguranju pozabavit će se i pitanjem beneficiranog radnog staža, odnosno staža s povećanim trajanjem, za kojeg u resornom ministarstvu smatraju da je zastario i više nije prihvatljiv. Najveće umanjenje prijevremene starosne mirovine vjerojatno će ostati na sadašnjih 20,4 posto, ali će se pooštriti penalizacija za osiguranike s kraćim stažem, a ublažiti onima s više godina radnog staža. Osim toga, vjerojatno će doći do izmjene načina na koji se određuje starosna mirovina za osiguranike s dugogodišnjim mirovinskim stažem, u odnosu na sadašnji sustav prema kojem povećanje starosne mirovine iznosi do devet posto u slučaju odlaska u mirovinu iznad 65 neovisno o dužini staža. Ubuduće bi to pravo imali osiguranici s dužim stažem,  od 35 i više godina, a njihov kasniji odlazak u mirovinu različito bi se stimulirao. Izmijenit će se i način određivanja osnovne mirovine tako da bude razmjerna stopama doprinosa za I. i II. mirovinski stup, a i korisnici osnovne mirovine imali bi pravo na dodatak na mirovinu u visini do 27 posto.