Unatoč godinama krize, u 19 od 28 zemalja članica građani su optimistični u pogledu budućnosti EU, u prosjeku ih je 49 posto optimistično. Čak 59 posto Hrvata s optimizmom gleda na budućnost EU
ZAGREB Svaki šesti građanin EU-a smatra se »Europljaninom« te želi više znati o svojim pravima. Međutim, manje od polovice stanovnika EU (46 posto) doista i zna koja su to prava.
Rezultati su to proljetnog Eurobarometra u koji je uključena u Hrvatska, ali još uvijek kao zemlja kandidatkinja. Tako u prvim rezultatima proljetnog Eurobarometra nema pozicije Hrvatske kada je riječ o osjećaju pripadnosti Europi i pravima građana.
Unatoč godinama krize, u 19 od 28 zemalja članica građani su optimistični u pogledu budućnosti EU, odnosno u prosjeku ih je 49 posto optimistično. U Hrvatskoj s optimizmom na budućnost EU-a gleda 59 posto građana.
U čak 24 zemlje članice građani smatraju da se njihov glas u EU »ne računa«. No, u tri europske zemlje, a osim Danske i Malte tu je i Hrvatska, većina stanovištva misli drugačije, odnosno da njihov glas u Europi nešto znači.
Apsolutna većina stanovnika Europe (51 posto) podupire euro. Pritom, oni u europodručju jedinstvenu valutu podupiru s dvotrećinskom većinom (62 posto). Blizu im je i Hrvatska u kojoj 61 posto stanovnika podupire jedinstvenu valutu. Potpora je, međutim, najizraženija u četiri od pet zemalja koje su se posljednje pridružile europodručju (Estonija, Malta, Slovenija i Slovačka).
Da je utjecaj krize na radna mjesta doživio svoj vrhunac smatra 43 posto građana Hrvatske. Većina, odnosno 51 posto (što je sedam posto manje nego na jesen) ispitanika ipak misli da najgore tek dolazi.
Kada se pogledaju rezultati svih članica Unije čini se da je pesimizam povezan s utjecajem krize na radna mjesta u padu. No, rezultati na nacionalnoj razini su poražavajući. Tako čak 97 posto građana Hrvatske gospodarsku situaciju u zemlji ocjenjuju izuzetno lošom, a svega tri posto dobrom.
Gore ocjene nacionalne ekonomije daju građani Španjolske u kojoj ih 99 posto ističe da je ekonomska situacija izuzetno loša te Cipru i Grčkoj u kojima to misli 98 posto građana.
Nezaposlenost je i dalje najvažniji nacionalni problem kada je riječ o Hrvatskoj i ističe je 73 posto ispitanika. Potom slijedi ekonomska situacija koju ističe 43 posto ispitanika, a na trećem je mjestu kriminal (21 posto ispitanika).
Unatoč krizi, u 19 od 28 država ljudi su optimistični u pogledu budućnosti EU-a i prevladavaju nad onima koji su pesimistični. Građani Hrvatske sticali su sve više znanja o EU s približavanjem njenom članstvu.
Tako najnoviji Eurobareometar pokazuje, primjerice, kako je u odnosu na jesen spektakularno porastao broj onih koji znaju kako se biraju članovi Europskog parlamenta.
Da članove Parlamenta direktno biraju građani svake članice Unije sada zna 78 posto građana Hrvatske, što je 40 posto više nego na jesen.
To nije nelogično s obzirom da su u travnju bili izbori za EU parlament, pa su građani znanje osvježili. Gotovo svaki sedmi Europljanin (67 posto), s većinom u svim državama članicama, smatra da je glas EU-a važan u svijetu.
Hrvatski nacionalni rezultat je nešto niži od prosjeka pa 65 posto građana smatra da je EU glas važan u svijetu.
